Nakon dramatičnog rasta cijena sirove nafte na svjetskim tržištima uzrokovanog sukobom na Bliskom istoku, Vlada je na izvanrednoj sjednici ponovno uvela regulaciju cijena goriva. Novim mjerama spriječen je snažan udar na standard građana, a nove cijene vrijedit će iduća dva tjedna.
Vlada je na izvanrednoj sjednici održanoj u ponedjeljak ponovno aktivirala uredbu o ograničavanju cijena goriva, reagirajući na dramatične poremećaje na svjetskom tržištu energenata. Zbog eskalacije sukoba na Bliskom istoku i zatvaranja Hormuškog tjesnaca, ključne rute za transport nafte, cijene su poletjele u nebo, prijeteći ozbiljnim udarom na kućne budžete i gospodarstvo. Premijer Andrej Plenković objavio je nove, fiksirane cijene koje na snagu stupaju od utorka i vrijedit će sljedećih 14 dana. Prema odluci Vlade, nova cijena litre eurodizela iznosit će 1,55 eura, dok će se eurosuper 95 prodavati po cijeni od 1,50 eura po litri. Poljoprivrednici i ribari također su obuhvaćeni mjerom, pa će cijena plavog dizela biti ograničena na 0,89 eura.
Dramatičan skok spriječen u zadnji čas
Da Banski dvori nisu intervenirali, vozače bi od utorka na benzinskim postajama dočekao pravi cjenovni šok. Prema izračunima Agencije za ugljikovodike, bez Vladinih mjera litra dizelskog goriva poskupjela bi za čak 24 centa, dosegnuvši cijenu od 1,72 eura. To bi značilo da bi punjenje prosječnog spremnika od 50 litara bilo skuplje za ogromnih 12 eura. Ništa bolje ne bi prošli ni vlasnici benzinaca, za koje bi cijena porasla na 1,55 eura po litri, odnosno 4,5 eura više po spremniku. Najveći skok zabilježio bi plavi dizel, koji bi bez intervencije koštao 1,06 eura, što je poskupljenje od 26 centi.
“Zbog rata na Bliskom istoku došlo je do zatvaranja Hormuškog tjesnaca zbog čega je došlo do rasta cijene nafte. Cijene su sada između 105 i 107 dolara po barelu. To je rast od 50 posto u samo 10 dana. Mi ćemo zato danas izmijeniti uredbe kako bismo zaštitili građane”, poručio je premijer Plenković na sjednici Vlade, ističući kako se ovim mjerama rast cijene dizela ograničava na samo sedam centi, a benzina na četiri centa.
Kriza na Bliskom istoku zatvorila ključni prolaz
Uzrok ovakvog potresa na tržištu je eskalacija sukoba u koji su uključeni Iran, Izrael i SAD, a koja je rezultirala zatvaranjem Hormuškog tjesnaca. Kroz ovaj strateški prolaz transportira se čak 20 posto ukupne svjetske nafte, a njegova blokada odmah je lansirala cijene sirove nafte na svjetskim burzama na razine između 100 i 110 dolara po barelu. Posljedice su se posebno osjetile na mediteranskom tržištu, koje je referentno za Hrvatsku. Prema podacima Agencije za ugljikovodike, cijena dizela na Mediteranu skočila je sa 750 dolara po toni na čak 1120 dolara, dok je benzin zabilježio nešto manji, ali i dalje značajan rast od preko 100 dolara po toni. Upravo je taj divlji rast cijena na burzama natjerao Vladu na hitnu reakciju, vraćajući na snagu model regulacije koji je bio primjenjivan i tijekom krize izazvane ratom u Ukrajini.
Niže trošarine kao privremena mjera
Kako bi dodatno ublažila cjenovni udar, Vlada je posegnula i za instrumentom trošarina. Izmjenom Uredbe o visini trošarine na energente i električnu energiju, trošarina na dizelsko gorivo smanjena je za 20 eura na 1000 litara, odnosno za dva centa po litri. Ova mjera bit će na snazi u razdoblju od 10. do 23. ožujka. Procjenjuje se da će zbog ove odluke proračunski prihod od trošarina biti manji za otprilike 1,95 milijuna eura, no u Vladi smatraju da je to nužna cijena zaštite standarda građana i konkurentnosti gospodarstva. Uz goriva za automobile, regulirane su i cijene ukapljenog naftnog plina (UNP), pa će tako plin za boce koštati 2,40 eura po kilogramu, a UNP za spremnike 1,70 eura po kilogramu.
Širi paket za zaštitu standarda
Ova intervencija na tržištu naftnih derivata dio je šireg paketa mjera kojima Vlada nastoji obuzdati inflatorne pritiske. Treba napomenuti da se ograničenje cijena ne odnosi na premium goriva, čiju cijenu distributeri i dalje mogu slobodno formirati. Uz regulaciju goriva, Vlada je produljila i primjenu snižene stope PDV-a od pet posto na prirodni plin i grijanje sve do 31. ožujka 2027. godine. Također, razmatra se i nastavak subvencioniranja cijena električne energije nakon 1. travnja kako bi se zaštitila kućanstva i poduzeća.
Odluka o ograničenju cijena goriva predstavlja privremeni most za prelazak preko novog energetskog šoka. Iako mjera vrijedi dva tjedna, jasno je da će daljnji potezi Vlade ovisiti isključivo o razvoju situacije na nestabilnom Bliskom istoku i kretanjima na globalnim tržištima energenata.
