Klimatske promjene, a posebno rastuće temperature, mogu uzrokovati povećanje cijena hrane za 3,2% godišnje, prema novoj studiji istraživača u Njemačkoj.
Kako se klimatske promjene nastavljaju pogoršavati, ova inflacija cijena značit će da sve više i više ljudi diljem svijeta neće imati raznoliku i zdravu prehranu ili jednostavno neće imati dovoljno hrane.
Nova analiza pokazuje da bi globalno zatopljenje moglo uzrokovati povećanje inflacije cijena hrane za između 0,9 i 3,2 postotna boda godišnje do 2035. Isto globalno zatopljenje uzrokovat će manji porast ukupne inflacije (između 0,3 i 1,2 postotna boda), dakle veći udio prihoda kućanstva trebalo bi potrošiti na kupnju hrane.
Taj učinak osjetit će se u cijelom svijetu, kako u zemljama s visokim tako i u zemljama s niskim dohotkom, ali nigdje više nego na globalnom jugu. Kao i kod raznih drugih posljedica klimatskih promjena, Afrika će biti najgore pogođena unatoč tome što malo pridonosi njihovim uzrocima. Ovo istraživanje o sigurnosti hrane u Gani, zapadnoj Africi, daje naslutiti što bi inflacija cijena mogla značiti u praksi. Međuvladin panel o klimatskim promjenama opisuje zapadnu Afriku kao “vruću točku” klimatskih promjena, s modelima koji predviđaju ekstremno povećanje temperatura i smanjenu količinu oborina. Budući da više od polovice stanovništva izravno ovisi o poljoprivredi koja se hrani kišom, Gana je posebno osjetljiva na klimatske promjene. Nedavno je provedena studija u Mionu, ruralnom okrugu na sjeveru zemlje. Istraživači su razgovarali s gotovo 400 ljudi, a samo jedan od njih rekao je da je iskusio određenu razinu nesigurnosti hrane u prethodnih 12 mjeseci. Nekih 99% reklo je da su klimatske promjene barem djelomično krive.
Dodatno, 62% bilo je umjereno ili ozbiljno nesigurno u hrani, a 26% je iskusilo tešku nesigurnost u hrani (održavanje bez hrane cijeli dan). Ti su postoci mnogo lošiji od nacionalnog prosjeka Gane (39% odnosno 6%), ali slični onima u nekim od najsiromašnijih zemalja zapadne Afrike poput Toga, Burkine Faso i Benina.
Ova situacija se smatra “normalnom pojavom” zbog posljedica klimatskih promjena. Inflacija hrane povezana s klimom može se raščlaniti na dva međusobno povezana problema.
Promjena godišnjih doba, štetnika i bolesti
Prvi je da isti učinci klimatskih promjena koji uzrokuju inflaciju već otežavaju dohvat hrane. Na primjer, više temperature mogu uzrokovati pomicanje dugo uspostavljenih i predvidljivih poljoprivrednih sezona i tako mogu spriječiti proizvodnju usjeva.
Ostale posljedice mogu uključivati više izbijanja štetočina i bolesti koje iscrpljuju stoku i zalihe hrane, te toplinski stres na ionako lošim cestama što otežava pristup ruralnim zajednicama. Svi ovi čimbenici guraju cijene naviše i smanjuju kupovnu moć pogođenih kućanstava. Pokretači inflacije hrane već pogoršavaju nesigurnost hrane.
Drugi dio ovog problema je rast same inflacije. Povećanje cijena od 3% godišnje značilo bi da su kućanstva manje u mogućnosti kupiti ono što im je potrebno. Vjerojatno bi morali napraviti kompromis s kvalitetom ili možda čak kulturno važnom hranom. To zauzvrat čini ljude osjetljivijima na bolesti i druge zdravstvene probleme. Pothranjenost je vodeći uzrok imunodeficijencije u svijetu. U Gani je otkriveno da oni koji su prijavili više znanja o klimatskim promjenama imaju veću vjerojatnost da budu sigurni i to unatoč tome što malo ljudi ima bilo kakvo formalno obrazovanje. Ovo je dokaz da je pogođeno stanovništvo vrlo svjesno promjena temperatura i nepredvidivosti klime, te se možda uključuju u proaktivne prakse ublažavanja.
Vjerojatnije je da će se oni bez ikakvog obrazovanja baviti zanimanjima koja su osjetljiva na klimu, kao što je poljoprivreda, i tako će biti neposrednije izloženi. Podučavanje ljudi o klimatskim promjenama moglo bi omogućiti određenu sposobnost prilagodbe na njih, a time i povećati sigurnost hrane. Promjene u klimi multiplikator su rizika od gladi za one populacije s ukorijenjenom ranjivošću.
U svjetlu toga, 134 zemlje na COP28 potpisale su deklaraciju o uključivanju prehrambenih sustava u svoje klimatske akcije, kako bi se osiguralo da svi imaju dovoljno hrane u svjetlu klimatskih promjena. Istraživači koji stoje iza nove studije sugeriraju da bi smanjenje emisije stakleničkih plinova moglo ograničiti sve utjecaje na globalno gospodarstvo. Također predlažu da bi diverzifikacija gospodarstva poslužila kao zaštita za one zajednice koje se oslanjaju na poljoprivredu i za hranu i za prihod. Državna intervencija također bi mogla osigurati financijsku zaštitu i pomoć u prehrani za one koji su ranjivi da budu zarobljeni u ciklusu siromaštva zbog inflacije i smanjenog pristupa hrani.
Izvor: Science Alert
