Kolica u supermarketima u Liverpoolu, u Engleskoj, opremljena su senzorima koji mogu identificirati ljude s rizikom od moždanog udara.
Fibrilacija atrija, ili Afib, čest je poremećaj srčanog ritma koji uzrokuje stvaranje krvnih ugrušaka u srcu i može uzrokovati nedostatak daha i ekstremni umor tijekom obavljanja jednostavnih kućnih poslova.
Više od 40 milijuna ljudi diljem svijeta ima fibrilaciju atrija, što peterostruko povećava rizik od moždanog udara, no to je poremećaj koji se može uočiti jednostavnom provjerom pulsa.
2155 odraslih dobrovoljno je sudjelovalo u istraživanju koje je organizirao tim sa Sveučilišta John Moores u Liverpoolu. Profesor Ian Jones pokušao je ispitati mogućnost davanja zdravstvenih pregleda ljudima u javnosti bez ometanja njihove svakodnevne rutine.
“Tijekom dva mjeseca identificirali smo 39 pacijenata koji nisu bili svjesni da imaju fibrilaciju atrija. To je 39 ljudi s većim rizikom od moždanog udara koji su bili na pregledu kod kardiologa.”
Jones je dobio pomoć od inženjerskog odjela Sveučilišta te je modificirao kolica, dodajući uređaje za elektrokardiogram (EKG) ugrađene u ručke. Svjetlo bi se pokazalo crveno ako bi se otkrio nepravilan rad srca; inače je ostao zeleno.
Kupci su dobrovoljno sudjelovali u četiri gradska supermarketa, uključujući trgovine Sainsbury’s i Lloyds Pharmacy. Zamoljeni su da drže kolica najmanje 60 sekundi prije nego što su ih pustili.
Ljekarnik u trgovini zatim je izvršio ručnu provjeru pulsa i drugo očitanje senzora, ovaj put koristeći samostalnu šipku koja nije pričvršćena na kolica, a sudionik je stajao mirno.
“Gotovo dvije trećine kupaca kojima smo se obratili rado su koristili kolica”, rekao je Jones, glavni autor izvještaja studije predstavljenog jučer na sastanku Europskog kardiološkog društva u Edinburghu. “Velika većina onih koji su odbili bili su u žurbi.”
“Ovo pokazuje da je koncept prihvatljiv većini ljudi i vrijedan testiranja u većem istraživanju.”
Tijekom studije SHOPS-AF, kardiolog je pregledao podatke svih dobrovoljaca s crvenim svjetlom ili nepravilnim pulsom. Sudionici su obaviješteni o rezultatima, a oni s nejasnim EKG-om dobili su poziv da ponove mjerenje. Oni za koje je potvrđeno da imaju Afib dobili su termin kod kardiologa u roku od dva tjedna.
220 sudionika imalo je ili crveno svjetlo na senzoru i/ili nepravilnu ručnu provjeru pulsa, ali samo između jedne četvrtine i jedne polovice njih službeno je dijagnosticirana fibrilacija atrija – a Jones ima ideje o prilagodbama koje je potrebno napraviti za da sustav bude točniji.
“Na primjer, potreban je određeni položaj na šipci za držanje, budući da je pokret ruke ometao očitanja. Osim toga, smjernice Europskog kardiološkog društva zahtijevaju samo 30 sekundi EKG-a za dijagnosticiranje fibrilacije atrija, tako da nam je cilj pronaći senzor koji će prepoloviti vrijeme potrebno kupcima da neprekidno drže šipku.”
Lijekovi za razrjeđivanje krvi znatno smanjuju budući rizik od moždanog udara, ali previše ljudi otkrije da ima to stanje tek kad bude prekasno. Ovakvi programi probira mogli bi identificirati ranjive pojedince kako bi se mogli liječiti.
“Provjera fibrilacije atrija dok ljudi obavljaju redovnu kupovinu obećava sprječavanje moždanih udara i spašavanje života”, kaže Jones.
Ključni aspekt bio bi pružanje trenutnog pristupa zdravstvenom stručnjaku koji može objasniti nalaze.
Izvor: GoodNewsNetwork
