Potpredsjednik Vlade i ministar mora, prometa i infrastrukture Oleg Butković i gradonačelnik Rijeke Marko Filipović sa suradnicima održali su radni sastanak na temu realizacije projekata prometne infrastrukture na području Rijeke te obišli gradilište ceste D 403.
Gradonačelnik Filipović i ministar Butković istaknuli su kako ovi redoviti sastanci na temu strateških projekta koji se odvijaju u Rijeci predstavljaju nastavak kvalitetne suradnje Grada Rijeke i resornog ministarstva na provođenju velikih strateški projekata koji se odvijaju ili planiraju u Rijeci, od kojih je jedan i izgradnja državne ceste D 403.
Ministar Butković je naglasio kako je izgradnja ceste D 403, koja će povezati kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali s riječkom obilaznicom, jedan od najvećih infrastrukturnih projekta u Hrvatskoj, uz Pelješki most i koridor Vc ,od Osijeka do Belog Manastira, koji se financiraju uz pomoć EU sredstava.
„Cesta D 403 vezana je uz Zagrebačku obalu, ali i unapređenje prometa u zapadnom dijelu Rijeke. Njezin završetak će biti u ljeto 2023. godini. Radovi idu jako dobro i nemamo nikakvih problema što se tiče ove ceste. Bilo je određenih problema vezanih uz pandemiju koronavirusa i eskalaciju cijena, ali to smo sve uspješno riješili, tako da njezin završetak nije upitan“, kazao je ministar Butković, dodavši kako, unatoč povećanjima cijene izvođenja radova ceste D 403 neće doći u pitanje njeno financiranje.
Dogradnja čvora Škurinje
Govoreći o projektu izgradnje ceste D 403, gradonačelnik Filipović je istaknuo kako je na sastanku bilo riječi o dogradnji čvora Škurinje.
„Završetkom ceste D403 u lipnju 2023. stvorit će se usko grlo na čvoru Škurinje. Stoga je danas dogovoreno rješenje, između niza ponuđenih varijanata, za uređenje dva rotora na čvoru Škurinje, kojima će se bitno rasteretiti promet na tom području. Dogovoreno je kako se neće čekati završetak ceste D 403, nego će Hrvatske ceste paralelno provoditi proceduru ishođenja građevinske dozvole i izbora izvođača radova. Nadam se da će tijekom iduće godine biti raspisan i natječaj za spoj Osječke ulice na čvor Škurinje, a samim time i prometa koji će doći sa ceste D 403“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Na temelju narudžbe Hrvatskih cesta, tvrtka Rijekaprojekt izradila je tri varijante mogućeg rješenja raskrižja Škurinje na državnoj cesti oznake DC403. Predstavnici Grada Rijeke i ostalih nadležnih tijela održali su nekoliko sastanaka na kojima su se razmatrala prometna rješenja rekonstrukcije postojećih semaforiziranih raskrižja čvora Škurinje te je na temelju projektantske analize od strane svih nadležnih institucija odabrano prometno rješenje izgradnje dva trokraka kružna raskrižja. Slijedi ishođenje lokacijske dozvole, rješavanje imovinskopravnih odnosa, izrada glavnih projekata te provedba nabave od strane Hrvatskih cesta.
Izgradnjom dva kružna raskrižja na predmetnom čvoru bit će omogućen promet vozila u svim smjerovima što u postojećem raskrižju nije moguće (onemogućeni su smjerovi: nova D 403 – u smjeru A7-zapad i smjer A7-istok u smjeru nove D 403) te će se neminovno postići veća protočnost i sigurnost raskrižja.
- Rekonstrukcija raskrižja Škurinje na državnoj cesti DC 403[PDF, 1 MB]
- Rekonstrukcija raskrižja Škurinje na državnoj cesti DC 403 (2)[PDF, 1 MB]
Teme sastanka bili su i drugi planirani projekti cestovne infrastrukture u Rijeci i okolici
Ministar Butković najavio je kako se realizacija slijedeće faze dogradnje čvora Orehovica planira u 2023. godini, dok bi realizacija čvora Kozala trebala započeti 2024. godine.
„Za oba projekta procijenjeni rok izvedbe je 1,5 godina, tako da sa svim projektima koji se trenutno odvijaju ili planiraju u Rijeci, a uključuju i ova dva projekta, Rijeka zaista jest najveće gradilište u Hrvatskoj“, kazao je gradonačelnik Filipović, dodavši kako je na sastanku bilo riječi i o dijelu cestovne i željezničke infrastrukture potrebne za realizaciju projekta autobusnog kolodvora, javne garaže i pratećih sadržaja na Zapadnoj Žabici.
Osim cestovnoj, radni sastanak bio je posvećen željezničkoj i pomorskoj infrastrukturi – od prolongiranja raspisivanja natječaja za izgradnju dvotračne pruge kroz Rijeku do početka izgradnje nautičke marine Porto Baroš.
„Prema odluci Vlade RH lokacijska dozvola za izgradnju nautičke marine u Porto Barošu mora biti izdana do svibnja 2023. godine. Očekujemo da će to biti i nešto prije te početkom 2024. očekujemo početak radova na tom dugo iščekivanom projektu izgradnje ekskluzivne marine, koja će uz kontejnerski terminal na Zagrebačkoj obali i cestu D 403, sigurno biti dodana vrijednost u razvoju gospodarstva grada Rijeke“, kazao je ministar Butković.
Ministar Butković istaknuo je kako postoje određena kašnjenja u realizaciji projekta željezničke pruge Jurdani – Rijeka – Škrljevo.
„Kasni izvedba projekta jer imamo probleme s tvrtkom koja radi projektiranje, no mi ćemo taj projekt vrijedan preko 300 milijuna eura kandidirati na CEF. Stisnut ćemo svim snagama izvođača tako da se projektiranje završi u 2023. godini, kako bi natječaji i provedba projekta krenuli do kraja 2023. godine,“ poručio je ministar Butković.
Gradonačelnik Filipović je kazao kako očekuje i da Rijeka bude zastupljena, kao što je i do sada, na mreži europskih koridora, što je preduvjet i za financiranje projekta koji su u pripremi.
„Uz resorno ministarstvo, koje radi svoj dio posla, u komunikaciji smo i s našim eurozastupnikom Valterom Flegom, koji je i član resornih odbora pri Europskom parlamentu, sve kako bi Rijeka zadržala opravdani status na mreži europskih koridora“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Gradonačelnik Filipović naglasio je kako će realizacija ovih projekta gradu donijeti dodatni gospodarski razvoj.
„Sve više tvrtki prepoznaje Rijeku kao mjesto gdje je povoljno raditi i tu otvara nova radna mjesta. Obišao sam i novi ured Maerska, tvrtke koja planira staviti u funkciju i jedno skladište Metropolisa“, kazao je gradonačelnik Filipović.
Proteklog je tjedna održan i sastanak s novom upravom tvrtke INA d.d., na kojem je jedna od tema bilo i stavljanje u funkciju bivše rafinerije na Mlaci.
„Razmatramo mogućnosti koje stoje na raspolaganju prema našem GUP-u, a naravno na INA-i je čišćenje kontaminiranoga zemljišta. Mi smo se njima obraćali u više navrata, oni znaju da je to njihova obveza, no taj projekt im nije prioritet s obzirom na događanja u kompaniji. INA nije kompanija koja se bavi developmentom i izgradnjom, nego prije svega obradom naftnih derivata i ostalim aktivnostima, tako da će u realizaciji tog projekta tražiti partnera“, kazao je gradonačelnik Filipović, naglasivši kako bi se u funkciju najprije moglo staviti zemljište oko naftnih skladišta, koje je nešto manje kontaminirano.
Uz gradonačelnika, na sastanku su bili prisutni i zamjenik gradonačelnika Rijeke Goran Palčevski, pročelnica Odjela gradske uprave za komunalni sustav Maja Malnar, pročelnik Odjela gradske uprave za razvoj, urbanizam, ekologiju i gospodarenje zemljištem Srđan Škunca te pročelnica Odjela gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenje Ljiljana Buljan.
U pratnji ministra bili su predsjednik Uprave Hrvatskih cesta Josip Škorić, rukovoditeljica Poslovne jedinice Rijeka Hrvatskih cesta Silvana Sorić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture Ivan Kršić, direktor Sektora za korporativnu sigurnost HŽ Infrastruktura Marino Čerkez, predsjednik Uprave Hrvatskih autocesta Boris Huzjan uz Miodraga Furdina, ravnatelj Lučke uprave Rijeka Denis Vukorepa, direktor ACI – Gitone Anđelko Petrinić, član Uprave ACI marina Josip Ostrogović te potpredsjednik Županijske skupštine PGŽ Ivan Jakšić.
L.B.
