Mona Lisa u rukama najkotroverznijeg aktualnog umjetnika koji je utisnuo i monogram na najslavnijem portretu povijesti slikarstva radi prodaje torbica, djeluje impresivno. Novi izazov galske marke koja je u modni luksuz uvela avangardu, objasnio je predsjednik Michael Burke koji ističe da je kuća od osnutka transgresivna. U svakom periodu prethodnog stoljeća Vuitton je, navodno, sudjelovao i pratio društvene promjene. Gaston Vuitton i braća su davno u pariškom predgrađu Asnières ostavili helikopter koji je bio izložen na Salonu aeronautike 1910. godine. Pedesetih godina i posebno za vrijeme “Swinging sixties” u doba seksualnih revolucija, label je njegovao trangresiju. Udruženje s diskutabilnim Koonsom je bilo očito i očekivano jer je on idealan za ostvarivanje svježih revolucionarnih poduhvata marke.
Isticanje zabranjenog
Burke i kćerka vlasnika branda, Delphine Arnault, zamjenica direktora Vuittona, zamislili su događaj prije više od dvije godine. Jeff Koons izaziva polemike posebno od kada je izlagao u Centru “Georges Pompidou”, popularnom Beaubourgu 2015. kada je postigao rekordan broj posjetitelja. Umjetnik posjeduje dar za isticanje zabranjenog na poseban način, ali i produhovljenost koja se ogleda u amblematičnosti torbica nazvanih Speedy, Keepal, Montaigne kao i leđnih torbi, rukavica i šešira.
Obrađena je Mona Lisa, platno Leonarda da Vincija ostvareno između 1503. i 1506. godine, koja se čuva u pariškom Muzeju Le Louvre, Rubensov “Lov na tigra” ostvaren od 1615. do 1616. godine, iz Muzeja Lijepih Umjetnosti u Rennesu, Fragonardova “La Gimbette” iz 1770. iz Alle Pinakotek, Žitna polja sa čempresima Van Gogha iz 1889. godine izložen u londonskoj National Galery, pa Titienovo remek djelo urađeno nakon 1546. u vlasništvu bečkog Kunsthistorisches Museuma.
Džana Mujadžić
