U vrijeme ljetne sezone kada Hrvatsku posjećuje najveći broj turista, suveniri se prirodno nameću kao tema koja postaje sve važnija za našu turističku ponudu. Također, upravo su suveniri jedina stvar koju će većina turista ponijeti kući.
Suvenir je predmet koji služi kao uspomena na određena putovanja i doživljaje iz prošlosti te je nastao iz francuske riječi souvenir koja znači uspomena, sjećanje. Neovisno o njegovoj materijalnoj vrijednosti, ovakav predmet često nosi veliku sentimentalnu vrijednost kao materijalni dokaz iskustva provedenog na nekom drugom mjestu. Zbog činjenice da je prošlost nepovratna, često postoji želja da se takvi trenuci nekako zabilježe, a suveniri su često najbolji način kako bi se materijaliziralo nečije sjećanje na putovanje i prošle događaje. Sličnost s takvim predmetima imaju fotografije koje i u većoj mjeri reprezentiraju prošlost te omogućuju zadržavanje određenih trenutaka u sjećanju.
Kada se to sve promatra u kontekstu Hrvatske, važno je da taj suvenir može komunicirati o mjestu iz kojeg dolazi. Tada će kvalitetno ispuniti svoju svrhu, a s druge strane uspješno predstaviti našu zemlju kao mjesto iz kojeg dolazi. Poznato je da Hrvatska ima golem potencijal u prirodnim bogatstvima i raznolikosti, kulturnoj i povijesnoj baštini, te obilju narodnih priča i običaja koje se nude kao velik izvor inspiracije. Također, osim bogatog nasljeđa, Hrvatska ima kreativni potencijal u dizajnerima i umjetnicima. Iz perspektive dizajnera mogu slobodno ustvrditi da su školovani dizajneri u stanju razumjeti potrebe turista i sveukupnog tržišta te kroz potpun proizvod prenijeti pozitivnu poruku o našoj zemlji.
Ipak, suveniri često počivaju na razmeđu dobrog ukusa i kiča, a u hrvatskim će se trgovinama još uvijek češće naći oni koji su bliže ovom potonjem.
Ne samo da je teško proizvođačima suvenira istaknuti se u moru suvenira koji nisu uopće iz Hrvatske, već je još uvijek malen broj proizvođača koji će nuditi kvalitetne i promišljene suvenire.
S druge strane, problem hrvatskih suvenira ponajprije proizlazi iz činjenice da Hrvatska nema razvijenu strategiju i vizualni identitet koji bi objedinio način na koji se ona predstavlja. Pa će u tom smislu ukupna ponuda suvenira biti loša, uz pojedine pozitivne primjere koji iskaču svojim dizajnom.
Nekolicina tih pozitivnih primjera suvremenih hrvatskih suvenira većinom se kreću u području gastronomije.
Jedan od primjera autohtonih i promišljenih suvenira je Aroma Ragusea, kolekcija proizvoda čiju je ambalažu dizajnirao nagrađivani dizajnerski studio Laboratorium. Aroma Ragusea sjajno predstavlja Dubrovnik time što objedinjuje njemu svojstvene mirise i okuse, ali i sveukupni doživljaj Grada i njegove okolice. Ideja je da, kao pravi suvenir, putem osjetila potakne sjećanje na posjetu Dubrovniku. U kolekciji se nude biljni čajevi i razni začini koji rastu na tom području, likeri Rogač, Orahovica i Mirta, te krokanat koji je tradicionalna slastica od badema koja se često koristila za ukrašavanje svadbenih torti na području dubrovačke županije.
U istu skupinu prehrambenih proizvoda koji se mogu nuditi i kao suveniri spada Brachia, maslinovo ulje koje, osim uobičajenog pakiranja, ima i vrlo zanimljivu ekskluzivnu varijantu. Ona se sastoji od bijele, glazirane keramičke ambalaže u formi ploda masline, s grlom u obliku grančice na koju se nastavlja privjesak oblikovan kao maslinov list. Ambalažu je osmislio hrvatski studio Tridvajedan za koju je dobio i nemali broj nagrada u Hrvatskoj i inozemstvu.
Među primjere jestivih suvenira može se uvrstiti i Paprenjak, posebna vrsta tradicionalnog hrvatskog kolača četvrtastog oblika s folklornim motivima. Za dizajn pakiranja su zaslužni Bruketa i Žinić, a sam Paprenjak pripovijeda priču o burnoj i raznolikoj hrvatskoj povijesti putem kontrastnih okusa kao što su med, orasi i papar.
Paprenjak neodoljivo podsjeća na Proustov kolačić Madelaine iz kojeg intuitivno izranja sjećanje na minule događaje. Kao i kod ostalih gastronomskih suvenira, njegov okus služi kao svojevrstan okidač za povratak nečije prošlosti, pa makar samo putem sjećanja.
Na temelju ovog presjeka hrvatskih suvenira neupućeni bi mogli zaključiti da naša zemlja nudi samo bogatstvo gastronomske ponude, što je daleko od istine.
Za sad su mogući samo rijetki, ali pozitivni pokušaji nas dizajnera i osviještenih proizvođača s inicijativom stvaranja projekata koji će se isticati u moru svakojakih suvenira. Dobar dizajner će osmisliti kvalitetne proizvode koji će uz stvaranje bliske veze s posjećenim mjestom označiti kraj nečijeg putovanja i time započeti putovanje kroz vrijeme uz pomoć sjećanja.
[nggallery id=55]
Kristina Lugonja, magistar dizajna
