Gradovi diljem svijeta ubrzano se zagrijavaju, a na ubrzani porast temperatura utječe i globalno zatopljenje. Protiv uzavrelih gradova imamo jedno rješenje, a ono dolazi upravo iz prirode. Lisnate smokve i magnolije, bukve i breze, platane i kesteni u sterilnom okruženju betona i asfalta mogli bi svojim krošnjama stvoriti zaštitu koja bi snizila temperature do 5 stupnjeva Celzijeva. Ovaj zaključak dobiven je biciklom koji je opremljen meteorološkom stanicom te je bilježio temperaturu zraka svakih 5 metara duž 10 prometnica i križanja na dužini od 7 kilometara gradske infrastrukture.
Carly Ziter sa Sveučilišta Wisconsin-Madison ponavljala je vožnju između 3 i 12 puta tijekom različitih dijelova dana. Tamo gdje su bile zelene površine i sjena drveća, temperatura je bila niža. Na mjestima gdje su bila 2 do 3 stabla i gdje su dvije petine neba bile zaklonjene krošnjama drveća temperatura je bila niža za oko 3, 5 stupnjeva Celzijevih. Tamo gdje je broj drveća bio veći temperatura je bila niža za oko 5, 7 stupnjeva Celzijevih. Stabla ne stvaraju samo hladovinu, već izlučuju i vodenu paru. Ona izdišu vodu kroz puči (stome) u listovima i pružaju drugi mehanizam vanjskog hlađenja zraka. Razlika između temperature u hladu stabala i sunčeve svjetlosti može uzrokovati protok zraka.
Rezultati koji su objavljeni u Proceedings of the National Academy of Sciences „upućuju na strategije upravljanja urbanim pokrovom zemljišta radi povećanja otpornosti na zagrijavanje gradova.“ Drugim riječima, stabla je dobro saditi bilo gdje, a posebice u džungli betona. Urbana stabla ne stvaraju samo hladovinu već mogu upiti ugljik iz atmosfere na načine koji odgovaraju bilo kojoj divovskoj kišnoj šumi, a sama prisutnost stabala u prigradskim naseljima može znatno doprinijeti vrijednosti zemljišta, kao i jednostavno prostor učiniti ugodnijim.
Gradovi sutrašnjice zahtijevat će veliku pomoć stabala. Više od polovice svjetske populacije već je sada zbijeno u gradovima, a svi gradovi se već suočavaju s onim što se naziva učinak urbanog toplinskog otoka: gradovi mogu biti topliji od okolnog područja za 3 °C ili više zbog svjetlosti, grijanja i hlađenja zraka, prometa, asfalta i pločnika.
Urbanistima je potreban što jeftiniji odgovor na sve intenzivnije i dugotrajnije toplinske valove koji će biti ozbiljna i potencijalno velika opasnost za zdravlje, s globalnim zagrijavanjem koje se kreće prema dostizanju svjetskog prosjeka većeg za 3 stupnja Celzijeva nego u bilo koje doba ljudske povijesti do kraja ovog stoljeća, kada će u gradovima biti još veća gužva zbog porasta populacije. Gradovima su potrebne zelene površine i prometnice s drvoredima, a zbog toga neće biti samo ljepši i ugodniji za život, već i hladniji. To nam preporučuju znanstvenici, a pitanje je hoće li gradske uprave i urbanisti prihvatiti njihove preporuke. Neki gradovi već uvelike rade na ozelenjavanju svojih površina, a neki ih uporno betoniraju, no nakon ovih saznanja svakako se nameće sljedeće pitanje, a to je kako najbolje iskoristiti ova otkrića.
„Nije dovoljno samo saditi stabla, trebamo razmisliti o tome koliko ih sadimo i gdje. Ne kažemo da sadnja jednog stabla ne znači ništa, no daleko veći učinak postići će se ako stablo posadi i vaš susjed te ako to isto učini njegov susjed i tako redom“, rekla je dr. Ziter.
Izvor: Ekovjesnik
