Sjećam se da sam bila jako mala kada sam prvi put čula tu narodnu izreku. Tada mi nikako nije bila jasna. Naravno da sam krenula ispitivati roditelje i bake, djedove, tete i sve starije na koje sam naišla, što je to kopriva.
Stariji i mudriji od mene objašnjavali su kako je to jedna biljka koju se ne smije dirati golim rukama jer peče. Aha, da, biljka koja peče, kako da ne. Mislila sam kako je to još jedna od njihovih odgojnih metoda pa sam se oglušila na nju. Jednog lijepog proljetnog dana igrala sam se s društvom u dvorištu. U parku ispred zgrade raslo je mnoštvo različitih biljaka pa smo one s cvjetićima često brale i nosile mamama kući. Sjećam se da sam htjela ukrasiti jedan od svojih buketića zelenim lišćem neobičnog izreckanog srcolikog oblika. Malo mi je sličilo na ono što su mi pokazali da je kopriva, ali baš mi se nekako uklapalo u buket. Kako sam ga uhvatila i ubrala, tako sam vrisnula. Ostale prijateljice skupile su se oko mene dok se moj dlan crvenio i pekao sve više i jače. No, da skratim priču jer možete zaključiti što je bilo poslije. Dobila sam jednu mini jezikovu juhu od roditelja, ruka je prošla već kroz par sati, a ja sam naučila lekciju. I sada znam zašto grom neće u koprive.
A zašto sam se odlučila baš za koprive u ovoj rubrici? Zato što su sada posvuda, mlade, zelene i zdrave. Uskoro će ljeto i svi se žurno želimo vratiti u formu i izgledati bolje no ikad, a koprive nam mogu biti dobar saveznik u tome. Pronašla sam receptić pa ću ga podijeliti s vama željnima zdravijeg života. Kopriva sadrži silicijsku kiselinu i vitamin C koji zajedno pojačavaju sagorijevanje masnoća pa se njezin čaj koristi kod mršavljenja. Čaj od koprive se priprema od mladih listova koji se kuhaju u litri vode 15 minuta. Nakon kuhanja, procijedimo čaj i zasladimo medom. Tako pripremljen može se piti tijekom cijelog dana.
Kopriva se koristi na zaista mnogo načina i to već stoljećima. Kao tkanina koristila se još u brončanom dobu, stari Grci koristili su je za masažu protiv reumatskih bolova, a Rimljani kao hranu i lijek. U bližoj prošlosti bila je poznata kao hrana za siromahe zbog dostupnosti i lake primjene. Danas je pak njezin sok poprilično cijenjen pa si ga ne može baš svatko priuštiti. Radi se od onih najmlađih i najzelenijih listića s vrha biljke zbog čega ih je potrebna veća količina. Ovdje je bitno i da te koprive budu što dalje od civilizacije da bi listovi bili zdraviji i bez ispušnih plinova od kojih se danas teško može pobjeći. Upravo zbog tih uvjeta pravi, prirodni sok je skup, ali zato posebno ukusan i zdrav. Ono što je u svim stoljećima i financijskim prilikama jednako jest to da ona ima dlačice koje žare, stoga branje nikad ne bi trebalo biti bez pomagala poput dobrih, debljih rukavica. Koprive često rastu u velikom broju na jednom mjestu. Time je branje olakšano jer se ne moramo uvlačiti duboko u šumu da bismo nabrali dovoljno za jedan obrok kao što je to slučaj sa šparogama. Najzdravije su baš sada, u proljeće kada su mlade pa ih je poželjno što više ubrati i, ako ih ne iskoristimo odmah, prokuhati i zalediti da se u njima može uživati i u ostatku godine. Kopriva je rasprostranjena po nekoliko kontinenata: Europa, Azija, Afrika, Sjeverna Amerika. U Europi je poznata juha od koprive, jedino jelo u kojem kopriva ima glavnu ulogu. Smatra se delicijom, a priprema se poput juhe od špinata. Samo pažljivije jer, za razliku od špinata, kopriva peče sve dok ne dođe u doticaj s toplom vodom. Dodaje se sirevima, u raznim je pudinzima, a varivo od koprive i drugih proljetnih biljaka u nekim je dijelovima Škotske jelo kojim se slavi dolazak proljeća. Na ovom našem podneblju najpoznatija je pita od kopriva i sira.Koprive su zaista upotrebljive na sto načina. Kao medicinski preparati, piće, hrana, slana jela, slatka jela… Da, one peku i to nije ugodno, ali apsolutno sve drugo vezano za njih potpuno je pozitivno – izrazito su zdrave, pristupačne, pogodne za različita podneblja i načine pripreme. Dio su narodne, ali i profesionalne, visoke kuhinje. Pazite dok ih berete, a uživajte dok ih jedete!
Dva ukusna recepta s koprivom preporučio nam je Denis Zembo, chef i vlasnik restorana Le mandrač, Volosko.
JUHA OD KOPRIVE
kopriva 100 g
celer 50 g
krumpir
luk
temeljac od povrća
maslinovo ulje
papar
sol
mladi luk-poriluk
limunov sok
Pripremimo luk i poriluk lagano na maslinovom ulju,blanširamo koprivu,kuhani Celer i krumpir pomiješamo sa koprivom.Sve zajedno podlijemo temeljcem.Začinimo paprom,posolimo,maslinovim uljem,limunovim sokom.po želji dodamo vrhnje do željene gustoće.
ŠTRUKLI OD KOPRIVE
Tijesto:
brašno 250 g
jaja 2
maslac 50 g
sol, voda
Nadjev:
kopriva
maslac
krušne mrvice
jaje
svježi sir
sol, papar, muškatni oraščić
vrhnje
Od navedenih namirnica zamijesiti tijesto, ostaviti tijesto da odstoji pola sata. Koprivu izdinstati, dodati mrvice, jaja, sir, muškatni oraščić, sol. Tanko razvaljiti tijesto i nadjenuti pripremljenim nadjevom, zarolati. Posložiti u padelicu za pečenje, preliti vrhnjem i peći dok ne poprimi lijepu zlatno žutu boju. Napomena: ukoliko je kopriva “prejaka” možemo dodati mrvicu špinata.
Sanja Lakić
