Revolucionarni „New Look“
Novo modno izražavanje započelo je 1947. godine u vrijeme prve kolekcije Christiana Diora, koji je ženu-vojnika bokserskog izgleda preobratio u ženstvenu, elegantnu damu nalik na cvijet. Naglašenih grudi i vitkog struka, ravnog trbuha i zaobljenih bokova, čiju je dopadljivost isticala široka suknja, žena je ponovno nosila visoke potpetice.
Značajna i upečatljiva odjevna promjena prihvaćena u cijelome svijetu navela je tadašnju glavnu urednicu „Harper’s Bazara“, Carmel Snow, da stil nazove „New Look“. Silueta je obilježila cijelo desetljeće.
I konkurentni načini odijevanja bili su zapaženi i zanimljivi. Najprije linija Balenciaga, nazvana „bačva“, s volumenima koji su kao vaza s cvijećem, krasili leđa ili pojas. Potom linija Coco Chanel, različita od „New Looka“, čiji su ravni kostimi sa skraćenim suknjama koje su jedva pokrivale koljena bili poseban modni hit od 1954.
Razvoj visoke mode
Pedesete su obilježile i posvuda slavljeno francusko otkriće: visoku modu. Oslabljena od 1929. godine zbog svjetske ekonomske krize te Drugoga svjetskog rata, ponovno je oživljena postavši vječna. Brojne modne kuće poput Jacquesa Heima, Else Schiaparelli, Balenciage ili Jacquesa Fatha, ali i nove, koje su otvorili nadolazeći stilisti Pierre Balmain, Christian Dior, Jacques Griffe, Hubert de Givenchy ili Pierre Cardin, bile su sinonimi luksuza, elegancije i inovacije. Polako su dopunjavale djelatnosti stvaranjem Prêt-à-portera, još jednog značajnog modnog preokreta.
Kolekcija palače Galliera, sačinjena od probranih modela najznačajnijih kreatora, ali i zaboravljenih stilista poput Madeleine Vramant, Jeana Dessèsa ili Lole Prusac, pokazuje više od sto eksponata i modnih dodataka.
Istaknuta je evolucija „New Looka“ koji i danas postoji zahvaljujući ponajprije Dioru, ali i Yvesu Saint Laurentu, koji ga je uspješno zamijenio i umio sačuvati nesvakidašnju modnu bajku.
Postavka traje do 2 prosinca.
Džana Mujadžić
