Igranje na kartu emocija
Znanstveno je dokazano da su emocije i pamćenje tako snažno povezani da ljudi jasnije pamte emocionalno poticajne situacije nego stvari koje su obične, banalne..
Mnogi oglašivači iskorištavaju emocije potrošača u pokušaju asociranja osjećaja sreće, sentimentalnosti ili patriotizma s određenom markom ili proizvoda. Nikeova „Make it count“ kampanja ne govori potrošačima o prednostima svojih proizvoda, pa čak niti koje proizvode treba kupiti, već prikazuje sportaše kroz naporan trening i borbu za sportske uspjehe – sve uz pomoć Nike odjeće i obuće. Emocionalni Apple oglasi prikazuju svoje proizvode kao medije koji potrošačima pomažu ostati u kontaktu s članovima obitelji, iskorištavajući ideju da njihovi proizvodi mogu pomoći ljudima da ostanu blizu onima koje vole.
Navijački čips i pivo koje piju najvjerniji navijači nacionalne reprezentacije na tom su tragu, asociraju se domoljublje i sportska euforija s prehrambenim proizvodima i pivom.
No, da li vi stvarno trebate Nike tenisice kako bi uspješno joggirali ili bili uspješni na haklu s prijateljima? Hoće li korištenje FaceTime-a na vašem novom iPhone-u stvarno poboljšati vaš odnos s roditeljima ili prijateljima koji žive u drugom gradu? Je li ispijanje piva s crveno-bijelim kockicama na ambalaži domoljuban čin i hoće li pomoći našoj reprezentaciji u sportskom uspjehu?
Zastrašivanje
Neki oglasi koriste sramotnu taktiku koja može učinkovito prodavati zapravo nepotrebne proizvode u usađujući strah u potrošače i manipulirajući ljudima uvjeravajući ih kako trebaju određenu uslugu ili proizvod koji će im pomoći da ostanu “sigurni”.
Taktika raspirivanja straha radi na principu da prijetnja ostavlja dublju i trajniju impresiju nego nagrada. Postoje blage prijetnje od strane oglašivača kako bi uvjerili potrošače da odaberu određenu uslugu ili proizvod umjesto drugog, poput oglasa upozorenja Delta Airlinesa koji kaže da korištenje usluga drugih avioprijevoznika može dovesti do dužih letova s više gnjavaža i s češćim presjedanjima. A postoje i ekstremnije prijetnje, poput upozorenja tvrtke Life Alert da bez njihove usluge, starije osobe koje mogu pasti ili imaju zdravstvenih problema, zapravo mogu umrijeti ili pretrpjeti ozbiljne ozljede.
Uvjeravajući potrošače da bi mogli biti pretrpjeti neke negativne posljedice ukoliko ne kupe proizvod ili uslugu, manipulativno oglašavanje može prodavati stvari poput LifeLock-a, usluge koja tvrdi da štiti korisnike od on-line krađe identiteta,a čiji je predsjednik Uprave bio žrtva krađe identiteta čak 13 puta, unatoč “jamstvu” za učinkovitost svog proizvoda.
Ekskluzivitet
Umjereno vam se sviđa neki proizvod, još niste sasvim sigurni želite li ga ili ne, ali znate da ga sada ne možete priuštiti. No, čudesan usisavač, neki gadget ili komplet make-up-a dio je „limited edition“ linije i nudi se još samo ograničeno vrijeme prije nego zauvijek izađe iz proizvodnje. Tako da ćete vi taj proizvod naposlijetku ipak kupiti iako to nije u vašem najboljem financijskom interesu. Ova taktika se zove ekskluzivitet, i može manipulirati potrošačima stvaranjem gotovo panične želje (često se miješa s potrebom) da se ne propustiti „prilika“.
Kompanije koje se bave tv i on-line prodajom veliki su zagovornici ove taktike, često inzistirajući da potrošači moraju „kupiti odmah“ ako žele ostvariti financijske uštede ili tvrdeći da postoji samo još ograničen broj određenog proizvoda, jer se jako brzo prodaje. Međutim obično su svi ti proizvodi lako dostupni, u velikim količinama.
