Kako bi se potvrdila važnost suradnje Grada i Sveučilišta u Rijeci, riječko Gradsko vijeće održalo je sjednicu na Sveučilišnom kampusu. Vijećnici su kroz prve dvije točke dnevnog reda mogli detaljno čuti o tijeku dosadašnje suradnje i postignutim rezultatima, kao i planovima za budućnost. Detaljno se prošao projekt “Razvoj istraživačke infrastrukture na Kampusu Sveučilišta u Rijeci” i njegovo značenje ne samo za Sveučilište i njegov daljnji razvoj, već i općenito domaću znanost i transfer znanja u industriju.

vijece-kampus

O preobrazbi riječkog sveučilišta u tzv. sveučilište treće generacije govorio je rektor Sveučilišta u Rijeci Pero Lučin, naglasivši cilj stvaranja centra znanja i zapošljavanja, koji djeluje za dobrobit cijele zajednice. Prati se službena europska politika pametne specijalizacije, koja ide za okrupnjivanjem znanja, poduzetnika i lokalne samouprave. Upravo je projekt nabavke opreme vrijedne 180 milijuna kuna veliki iskorak u tom pravcu, rekavši kako se pametna specijalizacija temelji na regionalnoj strategiji razvoja, a mogućnosti koje konkretno naša regija nudi su brodogradnja, biomedicina i zdravstvo, obrazovanje, promet i turizam. U drugim se područjima mogućnosti stvaraju dovođenjem istraživača, reformiranjem doktorskih studija i partnerstvima s drugim istraživačkim institucijama.

obi-kampus

Gradonačelnik grada Rijeke Vojko Obersnel prisjetio se kako je za sve trebalo imati viziju pred dosta godina te kako bi bez sinergije u odnosima Sveučilišta i Grada navedeni projekt bilo teško ostvariti, počevši već u 2003. kada je prostorni planom grada utvrđeno mjesto razvoja riječkog kampusa. Puno je aktivnosti prethodilo mogućnosti raspolaganja prostorom bivše vojarne na Trsatu, te su u sam projekt uložena ogromna sredstva po pitanju planiranja prostora, infrastrukture, prometnice, kupnje dijela zemljišta te izgradnje stanova za potrebe Sveučilišta. Sve to procijenjuje se na oko 194,5 milijuna kuna, povrh čega je tu još oko 70 milijuna kuna u vrijednosti nekadašnjih objekata na tom prostoru.

lucin-kampus

Tu priči nije kraj, jer su Sveučilište i Grad partneri u nizu projekata, od Studentskog kulturnog centra i Creative Startupa, do Riječkih sveučilišnih igara i kandidature za Europsku prijestolnicu kulture. U pitanju je duga, konkretna i plodonosna suradnja, kojom se zajednički promišlja budućnost Rijeke, te njeno pozicioniranje u europskim, pa i globalnim okvirima. Jedan od idućih koraka je proširenje područja kampusa, kao i nalaženja prostora za novi startup, jer Rijeka će svakako dobiti novi tehnološki park kakav i zaslužuje.

ozanic-kampus

Gradsko vijeće jednoglasno je usvojilo informacije o projektu “Razvoj istraživačke infrastrukture” i suradnji Grada i Svečilišta, podržavši ideju o nastavku suradnje, posebice na nastavku izgradnje Sveučilišnog kampusa. Vijećnike je zanimala daljnja integracija sveučilišta, budućnost dosadašnjih zgrada Sveučilišta nakon preseljenja na kampus te reakcije poduzetnika na dosadašnji transfer znanja. Prema rektoru Lučinu, o svrsi svih zgrada promišljati će se zajedno s Gradom, uvjeren kako će im se lako naći svrha s razvojem industrija temeljenih na novim tehnologijama. Nastoje se iznaći modeli financiranja ostalih paviljona, sportske dvorane, kulturnog centra te četiri fakulteta (ekonomski, tehnički, medicinski, zdravstveni).

Nova oprema Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci, mikroskop vrijedan 850 000 eura. U široj regiji nema ništa ovako jako, prvi sličan je tek u Parizu.
Nova oprema Centra za mikro i nano znanosti i tehnologije Sveučilišta u Rijeci, mikroskop vrijedan 850 000 eura. U široj regiji nema ništa ovako jako, prvi sličan je tek u Parizu.

Prije nego li se nastavilo s ostalim točkama dnevnog reda, vijećnici su imali priliku razgledati opremu nabavljenu u sklopu projekta “Razvoj istraživačke infrastrukture”. U pitanju je 99% posto naručene opreme, čeka se još superračunalo, nabavljeno kroz natjecateljski dijalog u trajanju od devet mjeseci. Prema riječima prorektorice Nevenke Ožanić, to je prvi postupak takve vrste u Hrvatskoj, a 18. listopada opremanje mora biti završeno, nakon čega slijedi pet godina nadzora Europske Unije, iz koje je došlo 85% potrebnih sredstava za projekt.

Još jedan primjerak nabavljene opreme, 3D printer vrijedan 300 000 eura
Još jedan primjerak nabavljene opreme, 3D printer vrijedan 300 000 eura

Za viđenu opremu već postoji interes ne samo od strane domaćih i inozemnih znanstvenih istraživača, već i privatnog sektora, što znači da se ideja transfera znanja prema industriji već ostvaruje.