Ovaj anksiozni osjećaj posebno je izražen kod onih zaposlenika koji se nalaze na visokim zahtjevnim i vrlo odgovornim pozicijama.
Možete se potruditi da radnom ritmu pristupite uspješno i s osmijehom na licu. Primjerice, razmišljanje o suradnicima i prijateljima koje već neko vrijeme niste vidjeli pomoći će vam da se lakše vratite u svakodnevicu. Razne studije pokazuju da se osobe koje imaju pozitivan i optimističan stav u životu lakše nose i sa stresom na poslu. S više tjednog godišnjeg odmora planirajte povratak kući minimalno dva – tri dana prije prvog radnog dana na poslu poradi postepenog povratka rutini svakodnevnih obaveza.
U poslovnu rutinu preporučljivo je vratiti se laganim ritmom. Ono što ste propustili dok ste bili na godišnjem ne možete riješiti odjednom. Prve dane više vremena posvetite planiranju nego novim kontaktima. Bolje je ne dogovarati odmah nove sastanke, osim sa svojim suradnicima kako bi vas obavijestili o novostima u tvrtki. Zatim sami odredite prioritetne zadatke. Psiholozi tvrde da planiranje godišnjeg jednako opušta kao i sam godišnji. Razna istraživanja pokazuju da se zaposlenici osjećaju bolje nakon povratka na posao kada već imaju isplaniran slijedeći odmor, bilo da se radi o kratkom vikend odmoru ili jednodnevnom izletu u prirodi.
U vrijeme aklimatizacije poželjno je naći se s kolegama s posla i raspitati se o novostima u tvrtki odnosno radnoj okolini.Tako ćete se na vrijeme psihički pripremiti na sve što vas nakon povratka čeka. Jednako tako možete osvježiti i kontakte s klijentima i javiti da ste se vratili na posao.
Za vraćanje „u normalu“ svakako je bitno u normalu vratiti i bio ritam koji se tijekom godišnjeg obično poremeti. Postepeno se prilagodite uobičajenom ritmu spavanja koje je prilagođeno radnom ritmu, što znači ranom ustajanju i jednako tako ranijem odlasku na počinak.
