Nedavne znanstvene spoznaje s američkog Sveučilišta Binghamton donose zanimljive uvide u način na koji se bore – posebno one oko očiju – razvijaju s godinama. Istraživački tim predvođen biomedicinskim inženjerom Guyem Germanom napokon je pružio konkretne dokaze koji potvrđuju da ponavljani pokreti mišića lica, poput smijanja, doista ostavljaju fizički trag na našoj koži. Bore smijalice, kako ih zovemo, zaslužuju taj naziv – jer doista nastaju zbog smijanja.
Bore kao tragovi života
Koristeći uzorke kože osoba u dobi od 16 do 91 godine, znanstvenici su proučavali što se događa s tkivom kože tijekom godina ponavljanog istezanja i opuštanja – proces koji se događa ne samo prilikom smijanja, već i svakodnevnih izraza lica. S vremenom, baš poput omiljenih traperica koje se troše i gužvaju na istim mjestima, i koža počinje pokazivati znakove trošenja – u obliku bora.
“Ovo više nije samo teorija. Sada imamo čvrste eksperimentalne dokaze koji pokazuju fizički mehanizam starenja,” kaže German.
Tehnologija koja otkriva kako koža stari
Za potrebe istraživanja korišten je sofisticirani instrument nazvan tenzometar niske sile, koji oponaša svakodnevno habanje kože i mjeri koliko se ona rasteže i steže. Promjene su potom promatrane pod mikroskopom. Ispostavilo se da kako starimo, naša koža sve teže podnosi istezanje – sve se više savija i gužva, što vodi do stvaranja bora.
Zanimljivo je i otkriće da je koža u prirodnom stanju već djelomično rastegnuta – i da se taj „default“ napor u koži mijenja s godinama. Vanjski sloj kože (stratum corneum) s vremenom postaje tvrđi, dok unutarnji slojevi omekšavaju jer se smanjuje količina kolagena. Kao rezultat toga, koža gubi na volumenu i elastičnosti, što dodatno pojačava učinak boranja.
Koža se ponaša poput Silly Puttyja
German objašnjava usporedbu s dječjom igračkom Silly Putty: „Ako ga rastegnete, on se rasteže vodoravno, ali se i skuplja okomito – postaje tanji. To isto čini i koža.“ Kako starimo, taj efekt skupljanja postaje izraženiji, uzrokujući sve više nabora.
Više od estetike: nova nada za dermatologiju i neurologiju
Ova otkrića nisu važna samo za razumijevanje kako nastaju bore. Ona otvaraju vrata dubljem razumijevanju čitavog niza kožnih bolesti i potencijalno nude nove pristupe za liječenje. Istraživači vjeruju da se njihove metode mogu primijeniti i na druga tkiva – primjerice, na mozak, gdje također dolazi do „boranja“ u obliku moždanih vijuga.
Znanost u službi njege kože
Nova znanja o elastičnosti i poroelastičnosti kože također mogu pomoći u razvoju učinkovitijih proizvoda za njegu i usporavanje starenja kože. Budući da tržište obiluje raznim „anti-age“ proizvodima, važno je znati koji doista djeluju, a koji samo dobro zvuče u reklamama.
I na kraju, German podsjeća na jedan od ključnih vanjskih čimbenika starenja kože – izloženost suncu. “Ako cijeli život radite vani, veća je vjerojatnost da ćete imati stariju i naboraniju kožu od onih koji su, primjerice, uredski radnici,” kaže.
Krema za sunčanje, kako se još jednom potvrđuje, nije samo kozmetički dodatak – već bitna zaštita od preranog starenja kože.
Izvor: Science Alert
