Službeni podaci Eurostata objavljeni u petak pokazali su da je broj beba rođenih u Europskoj uniji pao za 5,4 posto u 2023. godini, što predstavlja najveći pad u posljednjih nekoliko desetljeća. Ovi podaci dodatno naglašavaju ozbiljne demografske izazove s kojima se suočavaju zemlje članice.
Stopa plodnosti u 27 zemalja članica EU smanjila se na 1,38 živorođene djece po ženi, što je pad u odnosu na 1,46 iz 2022. godine. Ovaj pokazatelj znatno je ispod “razine zamjene” od 2,1 djeteta po ženi, koja je potrebna za stabilnost populacije. Eurostat je izvijestio da je ovo najveći godišnji pad od 1961. godine, prve godine za koju su dostupni zbirni podaci na razini EU.
Trend opadanja broja rođenih prisutan je još od sredine 1960-ih, uz tek povremene blage oporavke tijekom posljednjih 20 godina. Ovakav razvoj događaja ubrzano pridonosi starenju stanovništva, dok se pojedine države već suočavaju s nedostatkom radne snage.
Podaci pokazuju značajne razlike u stopama plodnosti među državama članicama. Bugarska je prijavila najvišu stopu plodnosti u 2023. godini s 1,81 živorođene djece po ženi, dok su Francuska (1,66) i Mađarska (1,55) također ostvarile relativno visoke vrijednosti.
S druge strane, najnižu stopu plodnosti imala je Malta, s tek 1,06 poroda po ženi. Iza nje slijede Španjolska s 1,12 i Litva s 1,18.
Još jedan značajan trend je povećanje prosječne dobi žena koje rađaju svoje prvo dijete. Ona je porasla na 29,8 godina u 2023., dok je deset godina ranije iznosila 28,8 godina. Ovaj trend ukazuje na promjene u društvenim i ekonomskim faktorima koji utječu na odluke o zasnivanju obitelji.
Unatoč smanjenju broja rođenih i većem broju umrlih nego rođenih, ukupna populacija EU-a povećala se za 1,6 milijuna te je u 2023. godini dosegla 449,2 milijuna ljudi. Ovo povećanje rezultat je migracija, koje trenutno igraju ključnu ulogu u demografskom balansu Europske unije.
