Stručnjakinja Državnog hidrometeorološkog zavoda objasnila je zašto su Stari Grad i Vela Luka bili poplavljeni te najavila novi toplinski val koji će zahvatiti Hrvatsku, upozorivši da visoke temperature stvaraju energiju za još snažnija nevremena.
Dok se obalni dio Hrvatske oporavljao od ciklone koja je donijela pljuskove i grmljavinu, stanovnici Staroga Grada na Hvaru i Vela Luke na Korčuli svjedočili su neobičnoj i rijetkoj pojavi. Riva je u Starome Gradu poplavila čak četvrti put u samo deset dana, a razlog nije bila obična plima. Dr. sc. Petra Mikuš Jurković, zamjenica glavnog ravnatelja Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ), u gostovanju na HTV-u objasnila je kako je riječ o meteotsunamiju, fenomenu koji se inače događa jednom godišnje, a ponekad i rjeđe.
Što je meteotsunami i zašto pogađa baš Hvar i Korčulu?
Meteotsunami, pojasnila je Mikuš Jurković, posljedica je poremećaja u atmosferi, točnije naglih promjena tlaka zraka uzrokovanih prolaskom intenzivnih oluja preko mora. Proteklih dana nad sjeverom Italije formirali su se snažni grmljavinski sustavi koji su se potom premještali preko Jadranskog mora.
“Oni su uzrokovali naglu razliku u tlaku. Tlak prvo naglo raste i onda naglo pada. Taj impuls uzrokuje poremećaje u moru”, kazala je Mikuš Jurković.
Taj je poremećaj na otvorenom moru u početku vrlo mali, tek nekoliko centimetara, no putujući prema obali, on se pojačava rezonancijom. Ključnu ulogu igraju i specifični zaljevi i luke koji su svojim oblikom i dubinom pogodniji za nastanak ove pojave. Upravo su Stari Grad i Vela Luka takva mjesta. Kako se val približava njihovim uskim i dubokim zaljevima, on dodatno raste te se mali poremećaj pretvara u val visok i do nekoliko metara koji potom poplavi obalu. To što se ovaj rijedak događaj ponovio čak četiri puta u kratkom razdoblju iznimno je neuobičajeno i zabrinjavajuće.
Od utorka nam stiže novi toplinski val
Nakon nestabilnog početka tjedna, od utorka slijedi potpuna promjena vremena. Stiže nam novi toplinski val koji će iz dana u dan jačati. Temperature će rasti, a DHMZ je već za četvrtak izdao žuto upozorenje na vrućinu, no očekuje se da će se razina upozorenja podizati.
“Već prema kraju tjedna sve češće ćemo imati temperaturu i iznad 35 Celzijevih stupnjeva danju, a ponegdje se ne bi iznenadilo da izmjerimo i četrdeset Celzijevih stupnjeva”, upozorila je Mikuš Jurković.
Ovaj val vrućine nastavak je trenda iznadprosječno toplog ljeta. Podsjetila je kako je već u lipnju zabilježen prvi toplinski val, tijekom kojeg je srušeno čak četrnaest lipanjskih rekorda na meteorološkim postajama diljem zemlje. U Splitu je tada izmjeren apsolutni rekord – 40 Celzijevih stupnjeva, temperatura nikada prije zabilježena na Marjanu, dok je temperatura mora dosezala nevjerojatnih 30 stupnjeva.
Začarani krug vrućine i razornih oluja
Postavlja se pitanje zašto nakon ekstremnih vrućina gotovo uvijek slijede opasna grmljavinska nevremena. Mikuš Jurković objašnjava kako toplinski val mora nekako završiti, a taj kraj često bude vrlo buran.
“Ako na tako zagrijano područje dođe nestabilan, vlažan zrak, to može završiti vrlo burno. Budući da imamo porast globalne temperature, takva atmosfera može primiti i više vodene pare. Ako imamo višu temperaturu i više vlage, onda imamo više energije za rast i razvoj intenzivnih grmljavinskih oluja”, istaknula je.
Kao dokaz navela je istraživanje provedeno na sjeveru Italije, koje pokazuje da su uvjeti za pojavu vrlo krupne tuče, promjera većeg od pet centimetara, danas čak tri puta vjerojatniji nego što su bili devedesetih godina prošlog stoljeća.
Pred nama je tjedan visokih temperatura, a nakon njega, sudeći po objašnjenjima stručnjaka, ponovno možemo očekivati opasne vremenske prilike. Prilagodba na ove ekstreme postaje naša nova stvarnost.
