Prijedlog francuskog premijera Françoisa Bayroua da se ukinu dva državna praznika izazvao je snažnu javnu i političku raspravu diljem zemlje, ali i potaknuo šire promišljanje o radnim navikama i gospodarskoj učinkovitosti u Europi. Je li skraćivanje broja neradnih dana zaista odgovor na gospodarske izazove – ili samo politički simbol?
Premijerov poziv na veću produktivnost
Bayrou je 15. srpnja istupio s prijedlogom da Francuska ukine dva državna praznika kako bi se potaknula gospodarska aktivnost. Kao potencijalne dane za ukidanje naveo je Uskrsni ponedjeljak, koji po njegovu mišljenju nema snažno vjersko značenje poput samog Uskrsa, te 8. svibnja – Dan pobjede nad fašizmom u Europi. Ideja je jednostavna: više radnih dana znači više proizvodnje, više poreznih prihoda i – u konačnici – jače gospodarstvo.
No reakcije su bile podijeljene. Mnogi se pitaju je li radna etika Francuza doista ispod europskog prosjeka, te koliko bi stvarno korist imalo ukidanje samo dva dana. Francuski Nacionalni institut za statistiku i ekonomske studije procjenjuje da bi učinak na gospodarstvo iznosio skromnih 0,06%, dok Bayrou procjenjuje uštede od 44 milijarde eura.
Koliko slobodnih dana imaju Europljani?
Pitanje državnih praznika izazvalo je širu raspravu – gdje se Francuska zapravo nalazi u europskom kontekstu?
Podaci Europskih službi za zapošljavanje (EURES) i Euroverifyja pokazuju velike razlike među državama. Najviše državnih praznika ima Cipar – čak 15, dok Hrvatska, Bugarska, Island, Malta i Španjolska imaju po 14. Francuska, s 11 praznika, nalazi se na sredini ljestvice, uz bok Grčkoj, Mađarskoj, Luksemburgu, Sloveniji i Švedskoj.
Ako Bayrouev prijedlog prođe, Francuska bi pala među zemlje s najmanje praznika u Europi – poput Njemačke, Danske i Nizozemske, koje imaju samo devet. U Ujedinjenom Kraljevstvu broj se razlikuje po regijama – Engleska i Wales imaju osam, Škotska devet, a Sjeverna Irska deset.
Regionalne i godišnje razlike
Europski sustavi praznika dodatno kompliciraju regionalne i godišnje varijacije. U Švicarskoj broj praznika varira dostižući i do 15 dana. Francuske regije Alsace i Moselle imaju dva dodatna praznika, dok portugalski otoci Madeira i Azori također imaju posebne slobodne dane.
Neke zemlje priznaju polupraznike – primjerice Island na Badnjak i Staru godinu ima slobodno popodne. Dodatno, ako praznik padne na vikend, neke zemlje, poput Ujedinjenog Kraljevstva, nude „zamjenske dane“. Francuska to ne čini, što u praksi znači da se praznici na vikend jednostavno „gube“.
Ukidanje praznika: europski presedani
Bayrouev prijedlog nije bez presedana. Slovačka je u lipnju 2024. odlučila ukinuti 17. studenoga (Dan borbe za slobodu i demokraciju) kao neradni dan, zadržavši ga samo kao simboličan praznik. Danska je 2023. ukinula svoj „Veliki dan molitve“, a očekivani rast BDP-a kretao se između 0,01% i 0,06%.
Raditi više – ili raditi pametnije?
Rasprava u Francuskoj otvara šire pitanje: je li problem u broju neradnih dana ili u načinu na koji se radi? Pitanje produktivnosti ne svodi se samo na broj radnih sati, već i na efikasnost, organizaciju rada, tehnologiju i zadovoljstvo zaposlenika.
Uklanjanjem državnih praznika, vlasti riskiraju narušavanje društvenih vrijednosti i ravnoteže između posla i privatnog života, a bez jasnih dokaza o znatnom gospodarskom učinku. Možda je pravo pitanje ne trebamo li raditi više – već kako raditi bolje.
Izvor: Euronews
