“Dior” najprije označava magičnost elegancije neobično modernističkog ali i bezvremenskog stila, nikada ponovljenog i avant-gardističkog.
Sva ta privlačnost je djelo jednog čovjeka- Christiana Diora, pa njegovog kreativnog genija, što je sublimirao žensku ljepotu, ispunivši osobni san da žene učini dopadljivijim i sretnijim. Galski modni kreator je sagradio planetarni brand, inventirajući globalni luksuz. Sposobnost ostvarivanja magičnosti, stilist je konstruirao i izgrađivao godinama. Umio je apsorbirati kulturne i umjetničke novitete svoje epohe, kultivirajući strast za povijest Francuske, posebno Veliki vijek i Versailles i posebno Marie-Antoinette, koja je nadahnula njegovu kreativnost.
Christian Dior je od djetinjstva nalazio nadahnuće u cvijeću i biljkama te sam uzgajao prekrasne vrtove. U tom, gotovo bajkovitom ugođaju, postavka “Miss Dior” nastoji podijeliti istinsku genezu kulturnih pokreta, umjetničkih i historijskih događaja, što su označili stvaralaštvo darovitog kreatora koji je cijelo svoje postojanje, ispoljavao posebnu strast prema brojnim umjetnostima: slikarstvu, kiparstvu, filmu, teatru…
Djela petnaest suvremenih umjetnica, nadahnutih uvijek traženim mirisom, dobila su posebno mjesto na izložbi. Polly Apfelbaum, Lara Baldi, Carole Benzaken, Lee Bul, Karen Kilimnik, Carla Matti, Maria Nepomuceno, Sherin Neshat, Tomoko Shioyasu, Alyson Sholz, Hannah Starkey, Johanna Vasconcelos, Ionna Vautrin, Liang Yuanwei i Slovenka Nika Zupanc, ostvarile su još nepokazane umjetnine: instalacije, skulpture, video ili fotografiju, nadahnute bezvremenskim kodovima mitskog mirisa. Tako je “Miss Dior” dobila i umjetničko obilježje, ali i kozmopolitske utjecaje, pa nove tonove.
Dior prijatelj vodećih umjetnika
Christian Dior je upoznao energičnost i živost “ludih tridesetih”, koje je provodio u čuvenom restoranu “Boeuf sur le toit”/Bik na krovu/, upoznavši najnadarenije stvaratelje svoga vremena, poput “Šestočlane grupe”, glazbenika Henrija Sanguerta koji ga je predstavio Christianu Berardu. Njegovi poznanici su se zvali Darius Milhaud, Georges Aurie, Francis Poulene, Jean Cocteau. Godine 1928. Dior se udružuje sa Jacquesom Bonjeanom, pa sa Pierreom Colle i otvara prvu umjetničku galeriju.
Među njihovim štićenicima su Salvador Dali, Man Ray, Max Ernst, Pablo Ruiz zvani Picasso, Max Jacob ili Alberto Giacometti. Spone s umjetnicima su se vremenom pojačavale, svi su posjedovali jednake ukuse i afinitete, kao i duhovnu otvorenost.
Ali Dior je i sam htio stvarati pa se prestao baviti drugima. Njegova estetska vizija se sasvim ostvaruje i sve više razvija. Kreator se sve više sjeća rodne Normandije i velike obiteljske kuće, u kojoj je slušao šuštanje raskošnih haljina, udisavši prekrasne mirise vrtnih ruža.
Džana Mujadžić
Photo: Mark Shaw
