Godinu dana nakon promjene vlasti u Rijeci, građani se pitaju gdje su vidljivi pomaci. Gradski viječnik i urbanist Marin Račić u emisiji Perspektiva Radio Rijeke objasnio je zašto veliki projekti, od kvartovskih garaža do centra za autizam, zahtijevaju dugotrajnu pripremu i zašto su neke nedavne obnove ulica izazvale frustracije.
Godinu dana nakon što je Rijeka dobila novu političku energiju i s njom niz obećanja, mnogi se građani pitaju jesu li se stvari doista pomaknule. Osjećaj da se napredak događa tek kad se nešto fizički gradi duboko je ukorijenjen, no gradski vijećnik i urbanist Marin Račić, gostujući u emisiji Perspektiva Radio Rijeke kod voditeljice Vedrane Lisice Pavlović, ističe kako je golem dio posla onaj nevidljivi – priprema koja prethodi svakom bageru i lopati.
“Kod nas na Balkanu vrijedi pristup ‘ajmo mi brzo, pa ćemo u hodu rješavati’, što često završi krpanjem. Japanci, s druge strane, troše jako puno vremena na projektiranje i pripremu kako bi izvedba bila što kraća i učinkovitija. Tu treba naći dobar balans”, objasnio je Račić, naglašavajući da su mnogi ključni gradski projekti upravo u toj fazi intenzivne pripreme.
Kvartovske garaže: Rješenje za kaos parkiranja ili preskupi san?
Jedno od najkonkretnijih obećanja nove vlasti bile su kvartovske garaže, gorući problem u gradu gdje je potraga za parkirnim mjestom svakodnevna muka. Prema Račićevim riječima, pomaka ima, iako još nisu vidljivi na terenu.
“Skenirano je 28 potencijalnih lokacija, no sada slijedi provjera vlasništva i usklađenosti s prostornim planovima, što je često komplicirano. Prioritet su kvartovi poput Rastočina, Vežice i Škurinja, gdje je situacija najkritičnija”, kazao je Račić.
Podaci koje je iznio su alarmantni. Samo na području Kozale i Belvedera registrirano je oko tisuću i petsto automobila više nego što ima ucrtanih parkirnih mjesta, i to bez da se u obzir uzmu vozila tvrtki, fakulteta i škola. Na Škurinjama su, pak, članovi mjesnog odbora jedne večeri izbrojali čak 905 nepropisno parkiranih vozila.
Prva garaža najvjerojatnije će se graditi ispod Omladinskog igrališta, gdje plan dopušta tri podzemne etaže. No, cijena takvog zahvata je paprena. “Računajte da jedno parkirno mjesto u garaži košta oko 25 tisuća eura. Pomnožite to s 900 samo za Škurinje i vidite o kolikom se novcu radi”, ilustrirao je vijećnik. Čak i uz optimističan scenarij, prvi bageri na lokaciji Omladinskog igrališta očekuju se tek za otprilike godinu dana zbog vremena potrebnog za izradu projekta, ishođenje dozvola i provedbu javne nabave.
Frustracije na asfaltu: Zašto obnovljene ulice izgledaju loše?
Dok se veliki projekti pripremaju, nedavno dovršena obnova Ciottine ulice, slično kao i ranije Adamićeve, izazvala je val negativnih reakcija građana koji je doživljavaju kao loše izveden projekt bez urbanističke kvalitete. Račić objašnjava da je problem u tome što se radi o “naslijeđenim projektima” financiranim iz EU fondova.
“To je bila obnova komunalne infrastrukture, vodovoda i kanalizacije, a u projektu je kao završni sloj bio definiran asfalt. Zbog strogih pravila EU financiranja, nismo to mogli mijenjati u fotofinišu”, pojasnio je. “Ljubljana je, primjerice, takve projekte koristila da umjesto asfalta postavi ljepše opločenje ili kamen. Nama je tu falilo da netko u startu kaže ‘nećemo asfalt’. Dobra je vijest da se nakon isteka nekoliko godina taj asfalt može ukloniti i zamijeniti nečim primjerenijim.”
Budućnost stanovanja i brige za najosjetljivije
Osim garaža, dva velika projekta definirat će budućnost Rijeke – priuštivo stanovanje i novi centar za djecu s poremećajima iz spektra autizma.
Tisuće priuštivih stanova u pripremi
Donošenjem Zakona o priuštivom stanovanju na razini države i uz velika sredstva koja će pristići iz EU, Rijeka se aktivno priprema za veliki investicijski ciklus. Analiziraju se gradske, ali i državne parcele.
“Ministar Bačić nam je dao zeleno svjetlo da slobodno uzmemo u obzir sve parcele u vlasništvu države koje su pogodne za stanogradnju. Osnovan je i gradski Savjet za stanovanje”, rekao je Račić, dodavši kako se procjenjuje da bi se moglo izgraditi između dvije i čak 12 tisuća stanova. Točan kapacitet znat će se, kaže, već za nekoliko tjedana.
Novi centar za autizam na Krnjevu
Projekt od goleme važnosti ne samo za Rijeku, već i za cijelu županiju, jest novi Centar za odgoj, obrazovanje i autizam. Prvotna lokacija na Rujevici odbačena je zbog nedostatka infrastrukture te je pronađena nova, puno pogodnija na Krnjevu. Radi se o gradskoj parceli od 14.000 četvornih metara.
Investicija je vrijedna oko 12 milijuna eura, a financiranje se očekuje od nadležnog ministarstva. Centar će obuhvaćati osnovnu i srednju školu te prostore za vrtićke skupine. I ovdje je, međutim, potrebno strpljenje. Račić realno procjenjuje: “Godinu dana za građevinsku dozvolu, a onda javna nabava. Ugrubo, proći će godinu i pol do dvije dok ne počne gradnja. Mogu vas lagati i reći da će biti brže, ali neće.”
Na kraju, ključ je, zaključuje Račić, u stvaranju baze spremnih projekata. “Bez projekata i dozvola, nitko s vama neće ni razgovarati, a kamoli nešto financirati. Važno je da imamo spremne projekte, pa tko god bio na vlasti, može nastaviti s realizacijom. Stvari se sada u pozadini koordiniraju puno bolje nego prije i vjerujem da će, kad se uhvati ritam, sve krenuti puno brže.”
