Iako je krajnji cilj borba protiv koronavirusa cjepivom, rana cjepiva mogu doći s ograničenjima, rekao je Robin Shattock profesor s londonskog Imperial College Londona, koji je vodio razvoj eksperimentalnog pogona.
Milijarde novaca uloženo je u pronalazak pravog cjepiva, a neke manje poznate tvrtke poput kineske CanSino Biologics Inc te giganata Pfizer Inc. i AstraZeneca Plc rade na ubrzanom pronalasku cjepiva. Barem jedno od tih svih istraživanja došlo je do faze testiranja na ljudima, a stručnjaci predviđaju da bi taj tip cjepiva mogao biti u širokoj uporabi nakon odobravanja unatoč tome što će sprječavati teža oboljenja, a ne zaraze.
Imunolog i istraživač cjepiva sa Scripps Researcha u La Jolli u Kaliforniji Dennis Burton kaže: „Cjepiva moraju štititi od bolesti, ne nužno od zaraze.“ No, cjepiva imaju i druge potencijalne opasnosti društvene prirode. Stručnjak za razvoj lijekova na Sveučilištu Washington u St. Louisu Michael Kinch kaže kako cjepiva mogu dovesti do pretjeranog opuštanja ljudi: „Pretpostavljam da će dan nakon što im netko da imunitet pomisliti: “Sad se mogu vratiti u normalu, sve će biti u redu. Mislim da ti ljudi neće nužno shvatiti da su unatoč tome još uvijek podložni zarazi.“
Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, cjepiva se nalaze među najefikasnijim oružjima protiv zaraznih bolesti i sprječavaju do 3 milijuna smrtnih slučajeva godišnje. No, problem je što je male broj cjepiva učinkovit na 100% ljudi. Primjerice, oko tri posto ljudi koji se cijepe protiv ospica razviju blagi oblik bolesti i mogu je proširiti na druge ljude.
Trenutno se više od 130 potencijalnih kandidata za cjepivo razvija. U cjepivu se obično nalaze tvari koje predstavljaju neku bolest, a te tvari mogu biti: oslabljeni ili mrtvi mikroorganizmi koji uzrokuju neku bolest, toksini ili dijelovi proteina omotača mikroorganizama. Ubrizgavanjem cjepiva pripremamo imunitet, odnosno tijelo na reakciju kada se dogodi stvarna izloženost virusu. Kada se to dogodi, imuni proteini zvani antitijela lijepe se na virus zaustavljajući tako njegov prodor u stanicu. Ponekad cjepiva povećavaju broj imunih T-limfocita koji ne sudjeluju toliko u sprečavanju zaraze, ali mogu usporiti sam čin zaraze i na kraju zaustaviti njezin napredak.
Uobičajen pristup podizanju razine antitijela je ubrizgavanje virusa koji je neaktivan ili ubijen. Otprilike devet takvih kandidata je trenutno u fazi testiranja.
Kako ovi kandidati za cjepiva utječu na zarazu i zaraznost još nije jasno. William Haseltine, bivši istraživač HIV-a na Sveučilištu Harvard, istaknuo je u svom blogu za Forbes da životnije imaju otprilike istu količinu virusnog genetskog materijala, zvanog RNA, u svojim sustavima, bez obzira na to jesu li cijepljene ili ne. Razine antitijela protiv virusa nisu bile tako visoke u zaštitnim cjepivima. Međutim, klinički znakovi teške infekcije, poput ubrzanog disanja i upale pluća, bili su bolji u cijepljenih majmuna. “To cjepivo ne izgleda kao ono koje će nas spasiti od zaraze, ali moglo bi biti vrlo dobro u zaštiti od ostalih bolesti”, kazao je direktor Nacionalnog instituta za alergiju i zarazne bolesti u SAD-u Anthony Fauci za Stat, portal namijenjen vijestima iz svijeta medicine. “Cjepivo će biti uspješno bude li sprečavalo od zaraze ili ozbiljnih simptoma”, kazao izvršni direktor AstraZenece Pascal Soriot u intervjuu za BBC. Faucijev Institut udružio je snage s kompanijom Moderna Inc. u cilju testiranja cjepiva protiv koronavirusa čiji je primarni cilj pokazati da njihovo cjepivo sprečava razvoj simptoma kod ljudi. Prevencija zaraze je tek sporedni cilj.
“Potencijalno bismo razmotrili indikacije u vezi s prevencijom teških bolesti, pod uvjetom da dostupni podaci podržavaju prednosti cijepljenja”, rekao je glasnogovornik FDA-e Michael Felberbaum u odgovoru na pitanja. “Za davanje licence ne bismo zahtijevali da cjepivo štiti od infekcije.” Licencirana cjepiva, uključujući neka protiv kašlja, nisu dokazala da štite od infekcije patogenom koji uzrokuje bolest, ali dokazano je da štiti od simptomatske bolesti, rekao je Felberbaum. Pojam korištenja nesavršenih cjepiva i terapija je “u redu”, rekao je Kinch. „To je samo praktičnost. A mi možemo slijediti one sa savršenijima. Nikada neće postojati uistinu savršeno cjepivo.”
Izvor: Bloomberg
