Meštar Riječkog karnevala Sandi Pribanić, gostujući u emisiji Na obedu na Radio Rijeci, podijelio je svoja iskustva iz ledene Laponije, otkrio koliko košta fotografija s Djedom Mrazom te najavio bogat program petog godišnjeg doba koje samo što nije zavladalo gradom.
Meštar Riječkog karnevala Sandi Pribanić nedavno je zamijenio riječku buru za polarnu hladnoću Laponije, no povratak kući za njega nije značio odmor. Ravno s putovanja, umor je pobijedila neizmjerna energija petog godišnjeg doba, a svoja je iskustva s ledenom avanturom i planove za nadolazeći karneval podijelio u eteru Radio Rijeke. Njegova priča počinje na temperaturama koje lede dah, ali završava toplinom koju može stvoriti samo maškarana ludost.
Ledena avantura u Finskoj: Zaleđene trepavice i fotografija od 55 €
Iako je Helsinki posjetio u zimskom, snježnom izdanju, Meštar Sandi već planira povratak u lipnju kako bi grad vidio u zelenilu i doživio njihov ljetni karneval, poznat po brojnim školama sambe. No, iskustvo iz Rovaniemija, sela Djeda Mraza, nešto je što će pamtiti zauvijek. Opisao ga je kao bajkovito mjesto s iznimno toplim i pristupačnim ljudima, unatoč temperaturama koje su se spuštale duboko ispod ništice.
“Koliko god je bilo hladno, nije bilo bolno. Baš naprotiv, bilo je to jako lijepo iskustvo”, ispričao je Sandi, dodavši kako je tajna u slojevitom odijevanju. “Pet slojeva sam imao na sebi. Dvije termo majice, pamučne majice, skijaška jakna pa još jedna dugačka. Zalede se trepavice i brada, ali ako se dobro obučeš, podnošljivo je.”
Jedan od prvih doživljaja bila je vožnja saonicama koje vuku haskiji, prizor poznat s razglednica. No, idila ima i svoju praktičnu stranu. “Bilo je užasno hladno. Pokušao sam snimati mobitelom, ruka mi je bila vani tri minute i prošlo mi je kroz glavu hoću li ostati bez prstiju. Savjet svima: ako snimate, radite to dvadeset sekundi, ne više”, upozorio je.
Posjet selu Djeda Mraza donio je i jedno komercijalno iznenađenje. Dok su cijene u trgovinama u Rovaniemiju slične našima, a Helsinki osjetno skuplji, cijena jedne uspomene posebno je upečatljiva. “Fotografija s Djedom Mrazom košta pedeset i pet eura”, otkrio je Sandi, na što je i voditeljica ostala zatečena, pogotovo kad je čula da se za taj iznos fotografija dobije skeniranjem koda na mobitel. Sandi je to iskustvo preskočio i umjesto čekanja u redu odabrao šetnju zaleđenom šumom, gdje ga je fascinirala netaknuta priroda i tragovi životinja u snijegu.
Nema umora kad krene peto godišnje doba
Sandi se iz Finske vratio u srijedu navečer, a već nekoliko sati kasnije bio je u Kostreni, na prvoj maškaranoj fešti. “Došao sam u Rijeku u osam i pol, a u deset sam već bio u Kostreni. Umor je bio prisutan, ali kad vidim to veselje, zadovoljstvo i osmijehe na licima naših maškara, to je tolika sreća da vam ne mogu opisati”, rekao je. Planirao je ostati do jedan sat ujutro, no energija ga je ponijela pa je fešta potrajala do četiri.
Ta energija za njega je dokaz da karneval nije posao, već način života. “Nikad mi ovo nije bio posao. To je nešto što živiš i voliš. Ljudi mi govore da sam lud, pitaju me otkud mi snaga nakon leta i niskih temperatura. Ali ja sam došao doma, otuširao se, obukao kostim i krenuo. Taj adrenalin se jednostavno probudi.”
Njegova strast prema maškarama toliko je duboka da je oduvijek bila i presudan faktor pri zapošljavanju. Kao kuhar po struci, na svakom razgovoru za posao imao je samo jedan uvjet. “Moj jedini uvjet je bio: molim vas, za vrijeme karnevala mene nema. Ništa drugo nije bilo važno. I prije nego što sam postao meštar, to je bilo pravilo.”
Što nas sve čeka na Riječkom karnevalu?
Peto godišnje doba službeno počinje na Antonju, 17. siječnja, i to povratkom jedne stare manifestacije, Parade zastava, koja će se održati na Korzu. Istog dana maškare će preuzeti ključ grada i time i službeno zavladati Rijekom. Meštar Sandi najavio je iznimno bogat program, ističući kako su posljednjih godina oživjeli maškarani tanci po domovima diljem riječkog prstena.
Ključni datumi koje treba zabilježiti su:
- 13. siječnja: Humanitarna akcija dobrovoljnog darivanja krvi na Podmurvicama od 14 do 17 sati.
- 23. siječnja: Izbor Kraljice Riječkog karnevala u Dvorani Mladosti.
- 28. siječnja: Izbor princa i princeze karnevala.
- 3. veljače: Dječja karnevalska povorka, koja je lani okupila rekordnih sedam tisuća mališana.
- 15. veljače: Grande finale, Međunarodna karnevalska povorka s početkom u 12 sati, na kojoj se očekuje više od jedanaest tisuća sudionika.
Sandi je s posebnim oduševljenjem govorio o dječjoj povorci. “Kad vidim tu našu dječicu, koliko su sretni i zadovoljni, koje koreografije i kostime pripremaju, to mi ispuni srce i dušu.” Jednako je ponosan i na veliku povorku, čija su alegorijska kola i kostimi svake godine sve impresivniji, što je dokaz da Riječani i ljudi iz okolice istinski žive za karneval. Sve informacije o događanjima mogu se pronaći na stranicama Visit Rijeka.
Poruka za kraj: Dođite, grlite se i plešite
Na pitanje zašto je Rijeka toliko jaka u karnevalskoj tradiciji, Meštar Sandi ima jasan odgovor. “Zato što Riječani i cijeli riječki prsten to vole i žive. Ne bi bilo takvih kostima, alegorijskih kola i takve energije da nije tako. To se vidi u svakom detalju.”
Za kraj je uputio poruku svima, pa i onima koji možda nisu ljubitelji maškara. “U ovo izazovno vrijeme u kojem živimo, dođite, opustite se i zabavite. Zabava je zajamčena, a najvažnija je pozitivna energija. Što se više grlimo i smijemo, to smo zdraviji i duže ćemo živjeti. A toga na našim maškaranim događanjima ima jako puno.”
Za njega karneval ne završava predajom ključeva. Već nekoliko dana nakon riječkog finala putuje u Strumicu, a slijede Italija, Crna Gora i ljetni karnevali. Sezona traje gotovo cijelu godinu, a umora, kaže, nema. “Nema ni tuge ni umora, jer ja ovo živim doslovno cijelu godinu.”
