Kako se približava kraj godine, istječe i posljednji rok za zamjenu kovanica hrvatske kune za eure, što stvara sve veće gužve ispred šaltera. Prema informacijama iz Hrvatske narodne banke, građani u posljednji tren pokušavaju spasiti vrijednost starog novca, a u opticaju se i dalje nalaze milijarde kuna.
Pojačan pritisak i duže radno vrijeme
Slike dugih redova ispred zgrade Hrvatske narodne banke u Jurišićevoj ulici u Zagrebu postale su svakodnevica. Kako se bliži 31. prosinca, posljednji dan kada je moguće zamijeniti kovanice kuna, pritisak građana sve je veći. Dok je u posljednjih desetak dana studenog blagajnu HNB-a dnevno posjećivalo u prosjeku 184 osobe, početkom prosinca taj se broj popeo na 233. Zbog povećanog interesa, HNB je poduzeo konkretne mjere kako bi izašao ususret svima koji još čuvaju stari novac. “Pripremajući se za to, već smo polovicom studenog produljili radno vrijeme te naša blagajna sada radi od 8:30 do 17 sati. Od 1. prosinca uveli smo i treći šalter na kojem se mogu zamijeniti kovanice i novčanice kune za euro”, pojasnio je Tihomir Mavriček, izvršni direktor Sektora za gotov novac HNB-a. Među građanima koji strpljivo čekaju je i Juraj iz Zagreba, koji je donio cijelu ušteđevinu. “Evo, sve su složene po vrećicama i vrijednosti, čak sam donio i lipe od jedne i dvije da ih se riješim. Riječ je o nekih 1.500 kuna, a one unikatne, željezne, ostavio sam za uspomenu”, ispričao je.
Što nakon isteka roka?
Važno je naglasiti da se rok odnosi isključivo na kovanice kuna i lipa, koje će nakon 31. prosinca 2025. postati bezvrijedni metal. Posljednjeg dana u godini, šalteri će raditi skraćeno, do 12 sati. S druge strane, papirnate novčanice kuna moći će se mijenjati trajno, bez vremenskog ograničenja. Podaci pokazuju da se u džepovima, ladicama i kasicama građana i dalje nalazi ogromna količina starog novca – još uvijek nije zamijenjeno 74 milijuna komada novčanica, čija vrijednost doseže oko tri milijarde kuna, te čak dvije milijarde kovanica u vrijednosti od jedne milijarde kuna. Ipak, u HNB-u ne očekuju da će cjelokupan iznos biti vraćen. “Mi smo turistička zemlja, naše kovanice kune rasute su po cijelom svijetu. Mnogi su ih sačuvali i iz sentimentalnih razloga, a takva je praksa zabilježena i u drugim europskim zemljama koje su prije nas uvele euro”, zaključuje Mavriček.
Građanima koji se žele riješiti preostalih kovanica, a nisu u mogućnosti osobno doći, na raspolaganju je i opcija slanja poštom. Kako prenosi Riportal, savjetuje se da požurite jer za samo 19 dana ovo zlato i srebro gubi svaku vrijednost.
