Hrvatsku čeka veliki posao: do 2025. moramo reciklirati 55 posto otpada; sada smo na skromnih 20 posto

63

Zastupnici Europskog parlamenta prošli su tjedan usvojili nacrt Zakona o kružnom gospodarstvu prema kojem će udio komunalnog otpada koji se reciklira porasti.

Do 2025. godine najmanje 55 % komunalnog otpada iz kućanstava i poduzeća treba reciklirati, propisuje novi nacrt zakona. Taj cilj će se povećati na 60 % do 2030. i 65 % do 2035. godine. 65 % ambalažnog materijala morat će se reciklirati do 2025. i 70 % do 2030. godine. Za određene ambalažne materijale kao što su papir i karton, plastika, staklo, metal i drvo, zastupnici predlažu zaseban cilj recikliranja.

Hrvatska po glavi stanovnika stvara oko 403 kilograma otpada. Od toga reciklira samo 21,5 %, spaljuje 0,1 posto, a najveći dio odlaže – čak 78,4 %. Za usporedbu, neke zemlje poput Švedske, Danske, Nizozemske i Belgije odlažu svega 1 % otpada.

Odlaganje otpada trebalo bi postati iznimka

Nacrt zakona također ograničava udio komunalnog otpada koji se odlaže do najviše 10 % do 2035. godine

U 2014. godini, Austrija, Belgija, Danska, Njemačka, Nizozemska i Švedska praktički više nemaju  komunalnog otpada na deponiju, dok Cipar, Hrvatska, Grčka, Latvija i Malta još uvijek odlažu više od tri četvrtine komunalnog otpada.

Tekstil i opasni otpad iz kućanstava morat će se odvojeno prikupljati do 2025. Do 2024. godine biorazgradivi otpad također će se prikupljati  odvojeno ili reciklirati kod kuće kompostiranjem.

Smanjenje bacanja hrane za 50 %

U skladu s ciljevima održivog razvoja UN-a, države članice trebale bi imati za cilj smanjenje bacanja hrane za 30 % do 2025. i za 50 % do 2030. godine. Kako bi se spriječilo bacanje hrane, države članice trebale bi poticati prikupljanje neprodanih prehrambenih proizvoda, te njihovu daljnju preraspodjelu. Također bi trebalo poboljšati svijest potrošača o značenju oznaka „najbolje upotrijebiti do“ i „upotrijebiti do“  na proizvodima, smatraju zastupnici.

Usvojeni tekst mora usvojiti Vijeće prije objave u Službenom listu Europske unije.

Što je kružno gospodarstvo?

Kružno gospodarstvo podrazumijeva smanjenje otpada na minimum, kao i ponovno korištenje, popravak, obnavljanje i recikliranje postojećih materijala i proizvoda. Koraci prema kružnom gospodarstvu smanjit će pritisak na okoliš, povećati sigurnost opskrbe sirovinama, povećati konkurentnost, inovativnost i rast te stvoriti radna mjesta.

„Ako Hrvatska želi biti uz bok razvijenih zemalja EU, uvođenje principa kružne ekonomije je nužno. Otpad nije smeće već metal, staklo, papir i drugi vrijedni resursi. Hrvatska nije dovoljno bogata da i dalje spaljuje i zakopava novac. Posebno pozdravljam usvajanje cilja za 50%-no smanjenje bacanja hrane do 2030. te donošenje mjera koje će tome doprinijeti,” rekla je Biljana Borzan.

„Novi paket kružne ekonomije donosi ambiciozne ciljeve za države članice, iako je konačni rezultat daleko od inicijalnog stava Europskog parlamenta. Tijekom pregovora suočeni smo sa neugodnom stvarnošću nepoštivanja europskog okolišnog zakonodavstva koji je doveo do zaostajanja velikog broja država članica. Budućnost cirkularne ekonomije sada je u rukama vlada, regija i lokalnih vlasti koje trebaju prepoznati potencijal stvaranja zelenih poslova, pretvaranja otpada u vrijednost, a ne teret. Hrvatska je dobila dodatnih 5 godina za postizanje ciljeva, a krajnje je vrijeme da preispita trenutnu politiku centara gospodarenja otpadom posebnu imajući na umu odvojeno prikupljanje otpada i bio-otpada,“ naglasio je Davor Škrlec.

Komentari