S obzirom na sve veću količinu štetnog plastičnog otpada u oceanima i morima, Europska komisija predložila je nova pravila na razini EU usmjerena na deset plastičnih proizvoda za jednokratnu upotrebu koji čine najveći dio otpada na europskim obalama i u morima te na izgubljen i odbačen ribolovni alat.
Te dvije kategorije proizvoda zajedno čine 70 posto cjelokupnog morskog otpada. Nova su pravila razmjerna i prilagođena kako bi se postigli najbolji rezultati. To znači da će se na različite proizvode primjenjivati različite mjere. U slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi.
U slučaju proizvoda za koje ne postoje očite alternative, naglasak će biti na ograničavanju njihove upotrebe smanjenjem potrošnje na nacionalnoj razini, zahtjeva koji se odnose na dizajn i označavanje te uvođenja obveza za proizvođače povezanih s gospodarenjem otpadom i čišćenjem otpada. Zahvaljujući novim pravilima, Europa će biti korak ispred u rješavanju problema koji ima globalne implikacije.
„Ova je Komisija obećala da će biti velika u velikim stvarima, a da će ostalo prepustiti državama članicama. Plastični otpad bez daljnjega je velik problem te EU mora zajedničkim snagama raditi na njegovu rješavanju. Plastični otpad dospijeva nam u zrak, tlo, more i hranu. Zahvaljujući današnjim prijedlozima nizom mjera smanjit će se količina jednokratne plastike na policama naših supermarketa. Neke ćemo proizvode zabraniti i zamijeniti ih čišćim alternativama kako bi građani mogli i dalje koristiti svoje omiljene proizvode“, izjavio je prvi potpredsjednik Frans Timmermans, zadužen za održivi razvoj.
Potpredsjednik Jyrki Katainen, zadužen za zapošljavanje, rast, ulaganja i konkurentnost, dodao je: „Plastično zna biti fantastično, no plastične proizvode moramo koristiti odgovornije. Jednokratna plastika nije pametan odabir ni s gospodarskog ni s ekološkog gledišta, a današnjim prijedlozima poduzećima i potrošačima olakšat će se prelazak na održive alternative. Za Europu je ovo prilika da preuzme vodeću ulogu i stvori proizvode za kojima će još desetljećima postojati potražnja u cijelom svijetu te da iz naših dragocjenih i ograničenih resursa izvuče veću ekonomsku vrijednost. Osim toga, određivanjem cilja za prikupljanje plastičnih boca pridonijet ćemo prikupljanju potrebnih sirovina za iznimno razvijenu djelatnost recikliranja plastike.“
Na svjetskoj razini plastika čini 85 % morskog otpada. Plastika čak dospijeva ljudima u pluća i u hranu koju jedu, a još nije poznato kakav učinak na zdravlje ima mikroplastika u zraku, vodi i hrani. Rješavanje problema plastike nije fakultativno, a može donijeti nove prilike za inovacije, konkurentnost i otvaranje radnih mjesta.
Poduzeća će imati bolji položaj u odnosu na konkurenciju: ista pravila za čitavo tržište EU-a europskim će poduzećima biti odskočna daska za razvoj ekonomije razmjera i konkurentniji položaj na snažnom globalnom tržištu održivih proizvoda. Uspostavom djelotvornih sustava ponovne uporabe (npr. programa povratne naknade) poduzeća će osigurati stabilnu opskrbu visokokvalitetnim sirovinama. U drugim slučajevima, poticaji za traženje održivijih rješenja poduzećima će olakšati postizanje tehnološke prednosti pred globalnim konkurentima.
Različite mjere za različite proizvode
Nakon uvođenja mjera za rješavanje problema plastičnih vrećica 2015. 72 posto Europljana izjavljuje da su smanjili korištenje plastičnih vrećica (Eurobarometar). EU će svoju pozornost sada usmjeriti na deset jednokratnih plastičnih proizvoda i ribolovni alat koji zajedno čine 70 posto morskog otpada u Europi. Novim pravilima uvodi se sljedeće:
- zabrana određenih plastičnih proizvoda: u slučajevima u kojima postoje lako dostupne i cjenovno pristupačne alternative, na tržištu će se zabraniti jednokratni plastični proizvodi. Zabrana će se odnositi na plastične štapiće za uši, pribor za jelo, tanjure, slamke, štapiće za miješanje pića i držače za balone. Svi će se ti proizvodi ubuduće morati proizvoditi od održivijih materijala. Jednokratni spremnici za napitke u kojima se koristi plastika bit će dopušteni na tržištu samo ako imaju čepove i poklopce koji se ne skidaju.
- smanjena upotreba: države članice morat će smanjiti upotrebu plastičnih spremnika za hranu i čaša za napitke. To mogu učiniti donošenjem nacionalnih ciljeva smanjenja, ponudom alternativnih proizvoda na prodajnim mjestima ili zabranom dijeljenja jednokratnih plastičnih proizvoda bez naplate.
- obveze za proizvođače: proizvođači će sudjelovati u troškovima gospodarenja otpadom i čišćenja te mjera za jačanje osviještenosti u vezi s korištenjem spremnika za hranu, ambalažnih vrećica i omota (npr. za čips i bombone), spremnika i čaša za napitke, duhanskih proizvoda s filtrima (npr. opušaka), vlažnih maramica, balona i laganih plastičnih vrećica. Industrija će dobiti i poticaje za razvoj manje onečišćujućih alternativa za te proizvode.
- ciljevi prikupljanja: države članice morat će do 2025. organizirati prikupljanje 90 posto jednokratnih plastičnih boca za napitke, primjerice putem programa povratne naknade.
- zahtjevi za označavanje: na određenim proizvodima bit će obvezne jasne i standardizirane oznake u kojima se navodi kako proizvod treba odložiti u otpad, kakav negativan utjecaj proizvod ima na okoliš i postoji li u proizvodu plastika. To će se odnositi na higijenske uloške, vlažne maramice i balone.
- mjere jačanja osviještenosti: države članice morat će osvijestiti potrošače o negativnom učinku bacanja jednokratne plastike i ribolovnog alata te o dostupnim sustavima ponovne uporabe i mogućnostima gospodarenja otpadom za sve navedene proizvode.
Kada je riječ o ribolovnom alatu, koji čini 27 posto ukupnog otpada na obali, Komisija postojeći okvir politika namjerava dopuniti programima odgovornosti proizvođača ribolovnog alata koji sadrži plastiku. Proizvođači plastičnog ribolovnog alata morat će snositi troškove preuzimanja otpada iz lučkih uređaja za prihvat te njegova prijevoza i obrade. Snosit će i troškove mjera za jačanje osviještenosti. Pojedinosti o novim pravilima za ribolovnu opremu dostupne su ovdje.
Sljedeći koraci
Prijedlozi Komisije sada se dostavljaju na donošenje Europskom parlamentu i Vijeću. Komisija poziva te institucije da prijedloge smatraju prioritetima te da Europljanima ponude konkretne rezultate prije izbora u svibnju 2019.
Povodom obilježavanja Svjetskog dana zaštite okoliša 5. lipnja Komisija će pokrenuti i informacijsku kampanju na razini EU-a kako bi naglasila važnost odluke potrošača o odabiru proizvoda te ulogu pojedinca u borbi protiv onečišćenja plastikom i otpada u moru.
Naravno, suočavanje s problemom morskog otpada generiranog u EU-u samo je dio globalne priče. Europska unija smatra da će preuzimanjem inicijative u tom području biti u dobrom položaju za poticanje promjena na globalnoj razini – putem skupina G7 i G20 te putem provedbe UN-ovih ciljeva održivog razvoja.
Predložena Direktiva rezultirat će ekološkim i gospodarskim koristima. Novim će se mjerama, primjerice izbjeći emisija 3,4 milijuna tona ekvivalenta CO2; izbjeći štete po okoliš koje bi do 2030. rezultirale troškovima od 22 milijarde eura, a potrošačima po previđanjima uštedjeti 6,5 milijardi eura.
