Početkom ovog mjeseca više od 3300 radnika u 70 britanskih kompanija započelo je šestomjesečno probno četverodnevno radno vrijeme. Cilj je dokazati da možete smanjiti stres i poboljšati dobrobit bez utjecaja na produktivnost.
Ali kad je riječ o dobrobiti, stresu na poslu i razgovorima o radnom vremenu, često se prisjećamo studije koja je zaključila da trebamo raditi samo osam sati tjedno.
Da, dobro ste pročitali…
Studija iz 2019., objavljena u časopisu Social Science & Medicine, otkrila je da je rad od samo osam sati tjedno dovoljan da se steknu blagodati zaposlenja. Jednostavno rečeno, oni koji su radili 8 sati u tjednu su se osjećali sretnima jednako kao i oni koji su radili cijeli tjedan i osjećali su također kako tako doprinose društvu.
Pa ipak, u većini zemalja u razvijenom svijetu, prevladavajuća kultura je da morate raditi standardnih 40 sati (ili više) kako biste se osjećali sretni, zadovoljni svojim životom i (na kraju tjedna) ostali sa osjećajem da na neki način dajete taj vrijedan doprinos.
Studija je bila velika. Koristila se podacima iz Longitudinalne studije kućanstava u Velikoj Britaniji, koja je sadržavala informacije o više od 80.000 ljudi. Istraživači su promatrali kako promjene u broju radnih sati ljudi utječu na mentalno zdravlje tijekom vremena i pitali su se u kojem trenutku se dobrobit osobe poboljšalo. Uglavnom, nakon te osmosatne smjene, blagostanje je stalo na plato, a rad više nije ga značajno povećao.
Radnici budućnosti radit će samo 15 sati tjedno zbog napretka tehnologije?
“To je kao da uzimate vitamin C,” rekla je glavna autorica i sociologinja Daiga Kamerade, “svi trebamo određenu dozu, ali uzimanje više nego što je potrebno ne donosi nikakve dodatne zdravstvene koristi, a uzimanje prevelikih količina zapravo može imati štetan učinak.”
Autori su tvrdili da s proliferacijom tehnologije tako kratko radno vrijeme nije samo moguće nego i nužno. I prije nego što ismijavate tu ideju, možda biste trebali razmisliti o britanskom ekonomistu Johnu Maynardu Keynesu koji je 1929. predvidio da će radnici budućnosti raditi samo 15 sati tjedno zbog napretka navedene tehnologije. A prije 22 godine biofizičar i teorijski ekolog s MIT-a Erik Rauch predvidio je da će zbog tehnoloških poboljšanja današnji radnik trebati raditi samo 11 sati tjedno da bi obavio onoliko koliko je 1950. radio 40 sati.
Što nameće pitanje: Gdje je sve pošlo po zlu?
Predodžbe o 40-satnom radnom tjednu ukorijenjene su kao što su bile i prije. Osmosatni radni dan ili 40-satni tjedan bio je društveni pokret koji se borio za bijeg od ekscesa i zlostavljanja kojima su bili izloženi radnici tog vremena. Iako je osmosatni radni dan započeo u 16. stoljeću u Španjolskoj, moderni pokret datira iz industrijske revolucije (gdje je radni dan mogao trajati od 10 do 16 sati).
Godine 1817. velški proizvođač tekstila i filantrop Robert Owen skovao je slogan “osam sati rada, osam sati rekreacije, osam sati odmora“, kao reakciju na radne obrasce osmišljene da tvornice rade dan i noć. I tako je nastao pojam 40-satnog radnog tjedna.
Zapravo, mnogi ljudi diljem svijeta rade mnogo dulje od toga, zbog čega je stres na poslu glavni uzrok izostanka osoblja s posla. Toliko o tom predviđenom tehnološkom oslobođenju.
Ali vratimo se na četverodnevni radni tjedan. Pilot, koji traje šest mjeseci, organizirao je 4 Day Week Global u partnerstvu s thinktankom Autonomy, 4 Day Week Campaign, zajedno s istraživačima sa Sveučilišta Cambridge, Sveučilišta Oxford i Boston Collegea.
Ispitivanje se temelji na modelu 100:80:100, što znači da će radnici 80 posto vremena primati 100 posto plaće, u zamjenu za održavanje 100 posto produktivnosti.
Juliet Schor, profesorica sociologinje na sveučilištu Boston je pojasnila kako će se analizirati odgovor zaposlenika na dodatni slobodan dan, pratiti što je sa stresom, zdravljem snom, energijom i mnogim drugim aspektima života.
Ako i vas muči stres radi dugog radnog tjedna, sigurno zajedno s nama s nestrpljenjem čekate rezultate ove studije… Do tad nam preostaje da se nadamo.
L.B.
