Politička bura podigla se nakon što je zastupnica Ivana Kekin otkrila kako je petnaestogodišnji dug privatne klinike Medikol za režije prema KBC-u Rijeka ne samo oprošten, već i pretvoren u dug javne bolnice prema Medikolu. Zbog niza neodgovorenih pitanja, stranka Možemo! traži osnivanje saborskog istražnog povjerenstva.
Zastupnica stranke Možemo i predsjednica saborskog Odbora za zdravstvo Ivana Kekin na konferenciji za medije ispred KBC-a Rijeka iznijela je teške optužbe na račun uprave bolnice i bivšeg ravnatelja Alena Ružića, danas ministra rada i mirovinskoga sustava. Prema njezinim riječima, dogodio se nevjerojatan financijski preokret koji otvara sumnju na pogodovanje privatnoj klinici na štetu javnog zdravstva.
“Medikol je na ime neplaćenih troškova režija uspio nagomilati dug od 257 tisuća eura prema KBC Rijeka, a onda uprava bolnice pod vodstvom Alena Ružića taj dug pretvara u dug KBC Rijeke Medikolu u visini 72 tisuće eura, na ime navodnih ‘ulaganja u javni dio bolnice'”, istaknula je Kekin.
Dug za režije nestao, bolnica postala dužnik
Problem datira još od 2009. godine, otkad je Medikolov PET/CT uređaj smješten u prostore riječkog KBC-a. Kekin tvrdi da uprave bolnice punih petnaest godina nisu imale problem s tim što Medikol ne podmiruje svoje režijske troškove. Na nepravilnosti je tek 2024. godine upozorila Državna revizija.
Nakon nalaza revizije, bolnica je angažirala vanjskog stručnjaka koji je, unatoč nepostojanju odvojenih brojila, procijenio Medikolov dug na 257 tisuća eura. No, umjesto naplate, uslijedio je šokantan obrat. Dug je “prebijen” s navodnim ulaganjima Medikola u prostor, pa je na kraju ispalo da javna bolnica duguje privatnoj klinici više od 70 tisuća eura.
Kekin je pojasnila kako je, temeljem prava na pristup informacijama, od v.d. ravnateljice KBC-a zatražila uvid u dokumentaciju koja bi opravdala takav manevar. Međutim, odgovor ju je zaprepastio.
“Ne postoji dokumentacija, nema ugovora ili pravne osnove temeljem koje bi ta navodna ulaganja Medikola postala dug KBC-a Rijeka. A dug Medikola ne samo da je obrisan, nego na koncu nakon 15 godina neplaćanja režija, bolnica duguje više od 70 tisuća eura Medikolu”, upozorila je.
Ugovor istekao prije četiri godine?
Kao da financijske nejasnoće nisu dovoljne, Kekin je ukazala i na upitan pravni status Medikolovog poslovanja unutar bolnice. Desetogodišnji ugovor sklopljen 2010. godine istekao je 2020., a od tada, tvrdi ona, tvrtka radi bez valjane pravne osnove.
“Novi ugovor koji mi je ravnateljstvo poslalo potpisan je 2025. te nema suglasnost Ministarstva zdravstva, koja je nužna kako bi isti vrijedio”, navodi Kekin, dodajući kako cijelo to vrijeme Medikol obavlja usluge koje mu plaća HZZO.
S druge strane, iz Medikola su potvrdili da je došlo do prebijanja duga. Navode kako je njihovo ukupno ulaganje u prostore KBC-a Rijeka iznosilo 734.130 eura, pa kad se od toga oduzme dug za režije od 257.793 eura, bolnica im doista duguje preostalih 72.399 eura. Tvrde da je sve formalizirano sporazumom nakon nalaza Državne revizije. Bivši ravnatelj Ružić optužbe je nazvao politički motiviranima, tvrdeći da je ugovorni odnos “naslijedio” te da je za svog mandata uveo više financijske discipline.
Apsurdne cijene zakupa
Na dodatne nelogičnosti upozorila je i Morena Lekan, vijećnica Možemo! u Županijskoj skupštini Primorsko-goranske županije. Podsjetila je na natječaje za zakup poslovnih prostora u krugu KBC-a koji, prema njezinim riječima, jasno pokazuju pogodovanje.
“Livada pored bolnice davala se u zakup za 22,58 eura po kvadratu, dok se uređeni poslovni prostor na ekskluzivnoj poziciji, prizemlje zgrade bivše ginekologije, davao u zakup za gotovo osamdeset posto manju cijenu, 4,2 eura za metar kvadratni. Medikol tako isplati mjesečnu cijenu zakupa doslovno jednom pretragom, budući da iste koštaju od 1350 do 2200 eura”, istaknula je Lekan.
Ovaj slučaj ponovno je otvorio raspravu o spornim javno-privatnim partnerstvima u hrvatskom zdravstvu. Kekin i Lekan poručuju da dostupnost pretraga ne smije biti izgovor za zatvaranje očiju pred potencijalnim malverzacijama i odljevom javnog novca u privatne džepove. Zbog toga inzistiraju na osnivanju saborskog istražnog povjerenstva kako bi se rasvijetlila pozadina dvadesetogodišnjeg odnosa države i Medikola.
