Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom? U Rijeci predstavljeno novo GEM istraživanje – Poduzeća su nam tehnološki dobro opremljena, ali nema novih, konkurentnih proizvoda!

Najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija, Istra, Primorje i Gorski kotar

35
Foto: Teklić.hr
U Kampusu Sveučilišta u Rijeci danas su predstavljeni rezultati novog istraživanja “Global Entreprenuership Monitor” (GEM) za Hrvatsku pod nazivom “Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?” u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske udruga banaka, pokrovitelja medijske promocije projekta
Okupljene na predstavljanju rezultata novog GEM istraživanja uvodno su pozdravili rektorica Sveučilišta u Rijeci prof. dr. sc. Snježane Prijić Samardžija, Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka i Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstu gospodarstva, poduzetništva i obrta.

Prof. dr. sc. Snježana Prijić-Samaržija istaknula je kako je “ključno pitanje kako uspostaviti komunikaciju između tri sektora u kojima postoje duboke predrasude i nepovjerenje u druge. Gospodarstvo zamjera općenito javnim institucijama inerciju i sporo prilagođavanje, znanstvenici se boje da će suradnja razviti ovisnost istraživačkih aktivnosti o profitu čime će izgubiti autonomiju, a mnoge znanosti i razlog postojanja, a vlada se boji gubitka direktnog utjecanja na usmjeravanje društva. Kako bi se suradnja što prije uspostavila, umjesto uzajamnog osuđivanja koja je karika najslabija za loše rezultate u domeni istraživanja i razvoja, nužno je uspostaviti platformu za kvalitetnu komunikaciju i razumijevanje, koja će najprije motivirati a potom i usmjeravati suradnju.“

Državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta RH Nataša Mikuš Žigman naglasila je kako su rezultati istraživanja baza na temelju koje se možemo uspoređivati s drugim zemljama.

oznor
Nataša Mikuš Žigman, državna tajnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta RH Foto: Teklić.hr

Važno je razumjeti potrebe poduzetnika kako bi se stvorili kvalitetni uvjeti za poslovanje. Naše Ministarstvo i Vlada RH kontinuirano rade na digitalizaciji usluga i administrativnom rasterećenju“, kazala je Žigman.

Hrvatska udruga banaka izdvojila je kao jednu od njvažnijih tema i zadaća u 2019. godini poticanje na raspravu o mjerama za brži gospodarski rast iz kuta financijskog sektora, istakao je Zdenko Adrović, direktor Hrvatske udruge banaka. “Kvalitetno i razvijajuće poduzetništvo uvjet je za uspješno gospodarstvo, a rezultati najnovijeg GEM istraživanja važni su za kreatore gospodarske politike i za sve nas koji sudjelujemo u pronalasku rješenja za brži rast i razvoj gospodarstva te društva u cjelini“, zaključio je Adrović.

U 2018. godini Hrvatska je sudjelovala 17. put u GEM istraživanju, a nositelj istraživanja je CEPOR – Centar za politiku razvoja malih i srednjih poduzeća i poduzetništvo. Istraživački tim kao i proteklih godina čini grupa istraživača sa Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku prof.dr. Slavica Singer, voditeljica tima i članovi tima prof.dr.sc. Nataša Šarlija, prof.dr.sc. Sanja Pfeifer i prof.dr.sc. Sunčica Oberman Peterka.

Rezultate novog GEM istraživanja predstavila je dr.sc. Slavica Singer, prof. emer. Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
oznor
prof.emer.dr.sc. Slavica Singer Foto: Teklić.hr
Nakon 17 godina što Hrvatska sudjeluje u najvećem svjetskom istraživanju poduzetništva, više ne možemo reći “nismo znali”, zato što nam se godinama ponavlja gotovo isti obrazac problema i godinama ustvari ne činimo da te probleme eliminiramo. Zašto još uvijek nismo poduzetnička zemlja, u principu zbog kvalitete poduzetničke okoline, a ta poduzetnička okolina se sastoji od nekoliko komponenti. U Hrvatskoj je najveći problm sa vladinim politikama prema regulatornom okviru, koji je godinama vrlo zahtjevan, kompleksan, umjesto da je jednostavan i stimulirajući za poduzetnike. Drugi problem je nedostatak kvalitetne suradnje između poslovnog i istraživačkog sektora, a treći problem je nedostatak obrazovanja za poduzetničke kompetencije, izdvojila bih ova tri problema. Hrvatska po tehnološkoj obnovi svojih poduzeća negdje je u prosjeku EU, ali po učešću novih poizvoda je na dnu EU. Na tržištu ne postižete konkuretnost zato što imate dobru tehnološku opremljenost, nego zato što imate konkurentne proizvode, a iza toga je zapravo nedostatak suradnje istraživačkog i poslovnog sektora. Izabrali smo Rijeku i Sveučilište u Rijeci da promoviramo publikaciju koja govori o prošlogodišnjim rezultatima, zato što je Sveučilište u Rijeci ustvari pionir u Hrvatskoj u pomoviranju Triple Helix suradnje između poslovnog sektora, akademskog sektora, lokalne uprave i nevladinog sektora. Mislimo da je važno pokazati da je suradnja moguća“, istakla je dr.sc. Slavica Singer, prof. emer. Sveučilišta J.J. Strossmayera u Osijeku.
Ipak, Hrvatsku je u vrhu EU u iskazanim poduzetničkim namjerama, ali su one sužene zbog nestmulirajuće poduzetničke okoline, prvenstveno regulatornog okvira, ali i nedovoljne obrazovanosti za poduzetničko djelovanje. Hrvatska je u vrhu EU i u poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika.
Na žalost, Hrvatska udruga poslodavaca ili Hrvatska gospodarska komora nedovoljno prepoznaju upravo tu sklonost zaposlenika da djeluju inovativno i poduzetnički unutar svojih poduzeća i da za to budu adekvatno nagrađeni“, kazala je dr. sc. Singer.
GEM istraživanje u 2018. godini potvrdilo je do sada prepoznate trendove i obrasce poduzetničke aktivnosti u Hrvatskoj, ali i upozorilo i na neke nove pojave – percepcija o prilikama stagnira, a očekivanja novog zapošljavanja od 10+ zaposlenika među „odraslim“ poduzećima su pesimistična: percepcija o prilikama u 2018. godini zadržava se na 33,1%, nakon porasta sa 24,6% u 2016. godini na 33,6% u 2017.

Razlika između Hrvatske i EU još uvijek je vrlo velika (33,1% vs. 44,2%) što govori i o značajnoj razlici u potencijalu koji određuje poduzetnički kapacitet zemlje. Istovremeno, Hrvatska je u vrhu EU po iskazanim poduzetničkim namjerama. U 2018. i 2017. godini je na prvom mjestu, u 2016. godini na 2. mjestu, što upućuje na veće učešće pokretanja poslovnih pothvata iz nužde, a ne zbog uočene prilike.

Poduzetnička okolina u Hrvatskoj još uvijek djeluje na poduzetničku aktivnost više ograničavajuće nego stimulirajuće. U 2018. godini prvi puta se u GEM istraživanju koristi kompozitni indeks snage poduzetničke okoline – NECI (National Entrepreneurship Context Index). Sastoji se od 12 komponenti između kojih se Hrvatska pozicionira kao najlošija u EU u njih čak 7: porezi i regulativa, vladini programi, obrazovanje za poduzetništvo, transfer R&D, poslovne usluge, barijere ulasku na tržište, kulturne norme. Hrvatska je na zadnjem mjestu od 18 zemalja na NECI skali uz Mozambik, Panamu i Portoriko, dok je najbolje ocijenjena poduzetnička okolina u Nizozemskoj.

Ovo su samo neki od najvažnijih zaključaka iz najnovijeg istraživanja „Global Entrepreneurship Monitor (GEM)“ za Hrvatsku: Što čini Hrvatsku (ne)poduzetničkom zemljom?“, koje je danas predstavljeno na riječkom Kampusu, u organizaciji Sveučilišta u Rijeci i Hrvatske udruga banaka, pokrovitelja medijske promocije projekta.

Prof. dr. Slavica Singer istaknula je razloge zbog kojih ne uspijevamo stvoriti bolju poduzetničku i investicijsku klimu.

Najveće prepreke su u nečinjenju i to u području radikalnih intervencija u regulatorni okvir, u eliminiranju barijera ulaska na tržište, u obrazovanju za poduzetničke kompetencije i u stvaranju uvjeta za suradnju istraživačkih institucija i poslovnog sektora. Hrvatska ima relativno dobru tehnološku opremljenost poduzeća, ali nema novih proizvoda s kojima se konkurira na tržištu, pa se guši u „crvenom oceanu“ s brojnim konkurentima sličnih proizvoda. Uvođenje koncepta inovacijskih vaučera i raznih drugih vladinih programa za intenziviranje suradnje istraživačkog i poslovnog sektora je obećavajući. Po poduzetničkoj aktivnosti zaposlenika Hrvatska je u vrhu EU, ali tu skrivenu komponentu poduzetničkog kapaciteta zemlje nedovoljno prepoznaju poslodavci. Poticajnim programima kompenzacija unutar poduzeća ta poduzetnička aktivnost zaposlenika bi vrlo djelotvorno doprinijela stvaranju novih proizvoda, a time i boljeg iskorištavanja uloženog u tehnološku opremljenost poduzeća i konkurentnosti.“

U EU ima u prosjeku 5 puta više onih koji u poduzetničku aktivnost ulaze zbog uočene prilike, a u Hrvatskoj je tek 1,9 puta više takvih poduzetnika. Istovremeno, Hrvatska u razdoblju 2016.-2018. zadržava gustoću „odraslih“ poduzeća (broj “odraslih” poduzeća na 100 odraslih stanovnika) na razini od 4,2% što je tek 62% od EU prosjeka. Ovako niska razina prisutnosti „odraslih” poduzeća dugotrajna je karakteristika hrvatskog gospodarstva, što i dalje upozorava na nisku osnovicu generiranja nove vrijednosti, naglašava se u istraživanju.

U 2018. godini nastavljaju se već uočene pojave: Hrvatska ima značajnije više poduzeća koja ulažu u najnovije tehnologije, ali ima manje poduzeća s novim proizvodima, zbog čega su na tržištu izložena većoj konkurenciji. Pokazatelj konkurentnosti (kombiniranjem podataka o pothvatima s inovativnim proizvodima i bez jake konkurencije) pozicionirao je Hrvatsku (s 24,6%) malo ispod EU prosjeka (27,7%). Zbog nedostatka novih proizvoda većina poduzeća još uvijek ne može izaći iz domaćeg tržišta „crvenog oceana“.

U 2018. godini 9,6% zaposlenika u Hrvatskoj imaju poduzetničku aktivnost unutar svog poduzeća, dok je prosjek za EU zemlje koje su sudjelovale u GEM istraživanju 7,6%. Iako se visoka razina poduzetničke aktivnosti zaposlenika ponavlja iz godine u godinu, još uvijek nije prepoznata kao važna komponenta poduzetničkog kapaciteta Hrvatske.

Hrvatska je još uvijek značajnije „muška“ zemlja po poduzetničkoj aktivnosti, na razini prosjeka EU zemalja. Razlika u poduzetničkoj aktivnosti ne proizlazi iz razlika u motivaciji ili iz razlika u uočavanju prilika, nego je rezultat kombinacije majčinstva, organizacije obiteljskog života (briga o djeci i briga o starijim članovima obitelji uglavnom na ženi) i kulturološkog konteksta.

Ljudi s višom razinom obrazovanja češće vide prilike, uvjereniji su da imaju potrebna znanja i vještine za pokretanje poslovnog pothvata, bolje su umreženi s poduzetnicima (poznaju nekog tko je pokrenuo poslovni pothvat u zadnje 2 godine) i namjeravaju pokrenuti poslovni pothvat u naredne 3 godine.

Najintenzivniji rast poduzetničke aktivnosti pokazuju Dalmacija, te Istra, Primorje i Gorski kotar. Najveći pad poduzetničke aktivnosti je u Lici i Banovini, gdje je i razina poduzetničke aktivnosti najniža, ali istovremeno se poboljšava motivacijski indeks. U cijelom promatranom razdoblju najniža pozitivna percepcija o prilikama je u regijama Lika i Banovina te Slavonija i Baranja, a najviša u Istri, Primorju i Gorskom kotaru i u Dalmaciji.

U 2018. godini prvi puta su analizirani i uspoređeni odgovori ispitanika o tome što misle o podjednakom životnom standardu za sve ljude: Hrvatska i Slovenija imaju podjednaku razinu odgovora koji podržavaju takav stav i u usporedbi sa šest zemalja dijele prvo i drugo mjesto, zatim slijedi Njemačka, Čile, Meksiko i na kraju je Poljska.

Istovremeno, OECD-ove analize o povezanosti jednakosti i rasta bruto domaćeg proizvoda (blagostanja) pokazuju da kada se nejednakost u primanjima povećava, ekonomski rast pada.
Daljnja istraživanje su potrebna za bolje razumijevanje povezanosti kulturoloških vrijednosnih odrednica i poduzetničkih namjera i aktivnosti, a time i ekonomskog rasta zemlje.

Promjenu stanja mogu osigurati usklađene, istovremene i konzistentne vladine politike na stvaranju poticajne poduzetničke okoline (prvenstveno u eliminiranju administrativnih barijera), obrazovne institucije (kroz omogućavanje svima da u procesu obrazovanja izgrade i svoje poduzetničke kompetencije), poslovni, istraživački i financijski sektor (kroz jačanje konkurentnosti temeljene na inovativnosti i rastu) i pojedinci koji će pokretati poslovne pothvate zbog uočene prilike.

Nakon predstavljanja GEM istraživanja uslijedila je panel rasprava Zašto i kako je Triple Helix suradnja moguća?“, koju je moderirao Velimir Šonje, ekonomski analitičar i direktor Arhivanalitike. U raspravi su sudjelovali prof.dr. sc. Snježana Prijić Samardžija, Vedran Kružić, ravnatelj Regionalne razvojne agencije Primorsko-goranske županije, Zoran Stojanović, voditelj Službe odobravanja kredita Erste&Steiermarkische Bank, Boris Popović, predsjednik Savjeta za konkuretnost Urbane aglomeracije Rijeka, prof. dr. sc. Saša Zelenika, predsjednik Povjerenstva Sveučilišta u Rijeci za unaprjeđenje suradnje s gospodarstvom i širom zajednicom putem transfera zananja i Predrag Krndija, poduzetnik i vlasnik tvrtke Allus grupa iz Rijeke.

Komentari