Muškarac iz Međimurja nepravomoćno je osuđen zbog prijetnji smrću upućenih premijeru Andreju Plenkoviću putem društvene mreže. Sud mu je kaznu od sedam mjeseci zatvora zamijenio radom za opće dobro, uzevši u obzir kajanje i činjenicu da ranije nije bio osuđivan.
Napisao status pa završio na sudu
Četrdesetogodišnji muškarac iz Međimurja kažnjen je s 420 sati rada za opće dobro zbog prijetnji koje je u travnju 2024. godine uputio premijeru Andreju Plenkoviću putem svog Facebook profila. U svojoj objavi, osim premijera, spominjao je i HDZ te pjevača Marka Perkovića Thompsona. Status zbog kojeg je završio na sudu glasio je: “Mrzim Hrvatsku i Tompsona i HDZ. Plenkoviću je*em ti mater ustašku, ubiću te noćas tebe i HDZ i Tompson.”
‘Bio sam pijan, žao mi je’
Tijekom sudskog postupka, Međimurac je priznao počinjenje kaznenog djela. Kao opravdanje je naveo da je sporni status napisao pod utjecajem alkohola te dok se nalazio u neprimjerenom društvu. Izrazio je duboko žaljenje i kajanje zbog svog čina, što je sud uzeo u obzir kao olakotnu okolnost. Dodatno, uvažena je i činjenica da muškarac ranije nije bio osuđivan te nema kaznenu prošlost.
Zatvor zamijenjen radom za opće dobro
Prema nepravomoćnoj presudi Općinskog suda u Čakovcu, objavljenoj 27. siječnja 2026. godine, prvotna kazna zatvora od sedam mjeseci zamijenjena je radom za opće dobro. Pritom se jedan dan zatvora preračunava u dva sata rada, što ukupno iznosi 420 sati, piše Riportal. U kaznu mu je uračunato i vrijeme koje je proveo u istražnom zatvoru, od 28. travnja do 4. lipnja 2024. godine. Presudom mu je također vraćen privremeno oduzeti mobitel, a naloženo mu je i podmirenje troškova kaznenog postupka u iznosu od 50 €.
Slični slučajevi i sudska praksa
Ovo nije jedini takav slučaj. Podsjetimo, mediji su pratili i sličan postupak protiv 40-godišnjeg tokara koji je također prijetio premijeru na društvenim mrežama. U tom je slučaju došlo do izmjene optužnice, prema kojoj tužiteljstvo više ne mora dokazivati da je Plenković osobno osjetio strah. Dovoljno je dokazati da su izrečene riječi po svojoj prirodi bile podobne izazvati uznemirenost i osjećaj straha za život i sigurnost.
Ovi slučajevi pokazuju kako sudovi u Hrvatskoj mogu kombinirati zatvorske kazne s radom za opće dobro, uzimajući u obzir priznanje djela, kajanje i druge olakotne okolnosti pri donošenju konačne presude.
