Tribina Možemo li biti debeli i zdravi? Čak 65% građana Hrvatske je prekomjerno teško

93
možemo li biti debeli i zdravi

Tribina “Možemo li biti debeli i zdravi?” dio je novog serijala tribina Da štima svima na kojima se diskutira o važnim društvenim temama. U dvorani botela Marina pred mnogobrojnom su publikom na tribini su o temi govorili: nutricionistica, dr. sci. Mirela Marić, kondicijski trener Mario Mlinarić, prof. mag. cin, psihologinja prof. dr. sc. Alessandra Pokrajac Bulian i predsjednik Hrvatskog društva za debljinu, prof. dr. sc. Davor Štimac.

Na pitanja što ih je na tribini u organizaciji udruge Da štima svima postavljala novinarka Leonida Domijan Fišter, o debljini ili pretilosti, životnim navikama, prehrani, tjelesnoj formi i problemima s kojima se susreću odgovarali su pozvani stručnjaci i gosti u publici.

Debljina (ni)je zabranjena riječ

Psihologinja Pokrajac Bulian nerado koristi riječi „debeo“ i „debljina. Nije zabranjeno, ali je problematičan način upotrebe. Ne smije služiti za etiketiranje. Pretilost smatra boljim izrazom jer je riječ o bolesti, a nijedna bolest ne definira osobu.

Debljina je kronična bolest

Dijagnoza je vidljiva gotovo naoko, kazao je Davor Štimac  dodavši da za bolest  postoje dvije šifre, ovisno o indeksu tjelesne mase. Čak 65% građana Hrvatske je prekomjerno teško. Na razini EU ih je 53 %, a u svijetu ima 40 % pretilih osoba.

„S obzirom na to da nas je u Hrvatskoj dvije trećine debelih, možemo reći da smo u ozbiljnoj krizi, a debljina je kronična bolest.“ zaključio je Štimac.

Debljina ima niz popratnih bolesti kao što su dijabetes te kardiovaskularne, plućne, bubrežne, gastrointestinalne i maligne bolesti.

možemo li biti debeli i zdravi

Debljina se ne liječi čarobnim pripravcima

Nema čarobne pilule ni učinkovite pomodne dijete. „Na sebi moramo raditi svaki dan, a hrana je lijek,“  naglašava nutricionistica Mirela Marić.

Govorila je o zadatku nutricionista u pružanju pomoći ljudima u promjeni životnih navika, o pet zdravih obroka dnevno, važnosti doručka što potiče metabolizam te pijenju dovoljne količine vode. Bilo je riječi i o  individualnim programima baziranim na antropometrijskim mjerenjima.

„U liječenju debljine prehrana je 60 do 70 % uspjeha. Možemo svakodnevno trenirati, ali bez uravnotežene prehrane nema uspjeha.“ poručila je Marić.

Debljina je začarani krug

„Trening ne smije biti tlaka“ rekao je Mario Mlinarić dodavši da ljudima pokušava osvijestiti trening  kao vrijeme posvećeno sebi.

Nakupljanjem prekomjernih kila ulazimo u zatvoreni krug iz kog je teško izaći. Uloga trenera je da vam pomogne prevladati nezadovoljstvo tako što će trening prilagoditi osobi a ne osobu treningu. Kad je riječ o fizičkoj aktivnosti, nema ograničenja ni fizičkom spremom niti godinama.

Mlinarić je kazao da je protiv „zabranjene hrane“, ali i protiv njenih mega količina. Nije sve ni u kilogramima, ovisi o odnosu mišića i masnog tkiva te je preporučio da umjesto vaganja provjeravamo opseg hlača i druge odjeće.

možemo li biti debeli i zdravi

Debljina i brojčani pokazatelji

Na tribini je bilo riječ i o izračunavanju indeksa tjelesne mase, ali i o jednostavnoj provjeri pomoću krojačkog metra. Žena ne bi trebala imati opseg struka veći od 80, a muškarac veći od 94 cm.

Debljina s raznih gledišta

Na tribini  je o poremećajima prehrane i njihovom liječenju govorila Alessandra Pokrajac Bulian. Od Mirele Marić smo čuli ponešto o njenom radu u poliklinici Aviva važnosti medija i javnih nastupa u borbi protiv debljine, a od Marija Mlinarića o motivaciji za promjenu životnog stila i njegovoj udruzi „Zdrav život postaje navika“.

Štimac je podsjetio na  njegova nastojanja da se u  proračunima Grada Rijeke i PGŽ u oba više novca izdvoji za zdrav dječji obrok u školama te za amaterske ekipne sportove. Govoreći o ulozi politike u borbi protiv debljine  Davor Štimac je najavio donošenje  prijedloga Rezolucije o debljini na saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu skrb na kom  je uvodničar.

L.B.

Komentari