Hrvatska elektroprivreda privodi kraju izgradnju dviju i priprema treću solarnu elektranu na kvarnerskim otocima, što predstavlja ključan korak prema energetskoj samodostatnosti Cresa i Unija. Ovi projekti odgovaraju na drastično povećane energetske potrebe tijekom turističke sezone i usklađeni su s europskim zelenim strategijama.
Hrvatska elektroprivreda (HEP) pokrenula je opsežan investicijski ciklus na kvarnerskim otocima, s ciljem izgradnje triju sunčanih elektrana koje će značajno pridonijeti energetskoj stabilnosti i održivom razvoju regije, prenosi HINA. Dva projekta, na otocima Unije i Cres, u završnoj su fazi, dok je treći, također na Cresu, u pripremi. Ovi potezi dio su šire strategije kojom se Hrvatska okreće obnovljivim izvorima energije, smanjujući ovisnost o fosilnim gorivima i jačajući otpornost otočnog elektroenergetskog sustava.
Elektrane koje će promijeniti energetsku sliku Kvarnera
Na otoku Unije gradi se sunčana elektrana priključne snage jednog megavata, a procijenjena prosječna godišnja proizvodnja od 1,6 milijuna kilovatsati (kWh) neizravno će pokrivati ukupne godišnje potrebe stanovnika za električnom energijom. Iako će se proizvedena energija isporučivati u nacionalnu mrežu, njezina količina ekvivalentna je potrošnji otoka. Vrijednost investicije iznosi 1,6 milijuna eura, a puštanje elektrane u rad očekuje se u zadnjem tromjesečju 2026. godine.
Paralelno, na Cresu se dovršava znatno veći projekt, Sunčana elektrana Cres (lokacija Orlec Trinket istok), priključne snage 6,5 MW. Njezina očekivana godišnja proizvodnja od približno devet milijuna kWh bit će dovoljna za napajanje oko 2500 kućanstava. Ovaj se projekt realizira u suradnji s tvrtkom Končar, a postavljeno je svih 20.330 fotonaponskih modula. U tijeku su završne aktivnosti, pa se početak komercijalnog rada očekuje već ove jeseni.
Osim ova dva projekta, HEP na Cresu planira izgradnju još jedne, Sunčane elektrane Ustrine, nedaleko od Osora. Ta će elektrana imati snagu od čak 9,9 MW, a projekt se razvija u suradnji s Primorsko-goranskom županijom i Gradom Malim Lošinjem, što pokazuje usklađenost lokalnih i nacionalnih razvojnih planova.
Odgovor na dvostruko veće ljetne potrebe
Izgradnja ovih kapaciteta izravan je odgovor na specifične energetske izazove s kojima se kvarnerski otoci suočavaju. Prema podacima iz Primorsko-goranske županije, otoci zimi imaju potrebe za oko 50 MW električne energije. Međutim, tijekom ljetnih mjeseci, zbog vrhunca turističke sezone, te se potrebe gotovo udvostručuju, stvarajući ogroman pritisak na elektroenergetski sustav. Solarna energija, koja je najizdašnija upravo ljeti, nameće se kao idealno rješenje za pokrivanje tih vršnih opterećenja.
Prepoznajući važnost sustavnog pristupa, primorsko-goranski župan Ivica Lukanović najavio je izradu cjelovite strategije razvoja otočnih energetskih kapaciteta. U suradnji s Regionalnom energetskom agencijom Kvarner, cilj je ostvariti proizvodni potencijal od oko 50 MW na kvarnerskim otocima. Time bi se u potpunosti pokrile zimske potrebe i stvorila osnova za dugoročnu energetsku neovisnost i održivi razvoj.
