Hrvatska je pravo glasa ženama dala 11. kolovoza 1945. za vrijeme Jugoslavije, no tome je prethodila duga borba za ravnopravnost žena u društvu.
Kao što prednjači u mnogočemu, Švedska je bila prva koja je još davne 1867. godine dala ženama ograničeno pravo glasa, dok su žene u Hrvatskoj pravo glasa dobile 11. kolovoza 1945. Još je 1871. godine, zagrebačka učiteljica Marija Jambrišak tražila jednake plaće i uvjete rada. Ne zaboravimo spomenuti i Dragojlu Jarnević koju se često naziva hrvatskom Virginijom Woolf ili roditeljicom hrvatskog feminizma, ili pak slikaricu Slavu Raškaj koja se u 19. st. također borila za ženska prava. Naravno, tu je i Marija Jurić Zagorka, jedna od najčitanijih hrvatskih književnica svih vremena, prva profesionalna novinarka te jedna od najznačajnijih predstavnica feminizma u Hrvatskoj.
1946. je prvi put u povijesti na parlamentarnim izborima za Ustavotvorni sabor Narodne Republike Hrvatske, izabrano i šest zastupnica.
Što se novije povijesti tiče, bilo je tu mnogo toga što je kumovalo daljnjim feminističkim pokretima, no 1992. godine mnogo se toga promijenilo. Tada se osnovalo zaista mnogo udruga i organizacija koje su se bavile pravima žena, dok je 1994. osnovana grupa za ženska ljudska prava iz Zagreba B.a.B.e./Budi aktivna. Budi emancipiran. I tadašnji Ustav RH jamčio je ravnopravnost spolova i zabranu diskriminacije. Prvi program Nacionalne politike za promicanje jednakosti donesen je 1997. godine te se on mijenja svakih pet godina.
Kada se 2006. globalno počela mjeriti ravnopravnost, Hrvatska je bila na 16. mjestu od 115 zemalja. 2015. godine se prema Izvješću o ravnopravnosti spolova našla na 59. mjestu od ukupno 145 zemalja, a pratila su se ekonomska, obrazovna, zdravstvena i politička područja. Činjenica da su, prema tom Izvješću, države poput Tanzanije, Nikaragve, Ugande i Zimbabvea u boljoj situaciji što se tiče ravnopravnosti, tjera nas na razmišljanje…
Iako Hrvatska ima zakone koji bi trebali štititi žene i njihova prava, ona se često ne provode u praksi. I dalje je gotovo ustaljena praksa u poslovnom svijetu pitati za ženin privatni život i njezine namjere što se obiteljskog života tiče. Neki bi rekli “Što, već ste se izborile za svoja prava”, ali dok se žene i dalje nalaze u situacijama kada dobivaju otkaz jer su zatrudnjele iako se kao službeni razlog navede nešto drugo, ili pak kad se za njihov uspjeh “okrivi” suprug kao u slučaju mađarske plivačice Katinke Hosszu koja je osvojila zlatnu medalju na ovogodišnjim Olimpijskim igrama u Riju – borba neće i ne smije prestati.
