Obaramo turističke rekorde i to s dobrim razlogom

Kolovoz je prema dostupnim podacima u plusu 4,7% u noćenjima i 5,5% u dolascima, a čini se da će jako dobar biti i rujan.

66

Prema službenim podacima sustava turističkih zajednica, na Jadranu i u Gradu Zagrebu, u kolovozu 2015. odmaralo se 3 milijuna i 900 tisuća turista (plus 5,5%), koji su ostvarili 26 milijuna i 94 tisuća noćenja (plus 4,7%). Strani su turisti ostvarili 3 milijuna i 655 tisuća dolazaka što predstavlja porast od 5,5% te 24 milijuna i 167 tisuća noćenja što predstavlja rast od 4,6%. Domaći turisti također bilježe rast u dolascima i noćenjima od 5,8%.

Ono što je vrlo važno: poraste u mjesecu kolovozu bilježe sve jadranske županije i Grad Zagreb. Najviše je ostvarenih dolazaka s tržišta Njemačke, Italije, Slovenije, Austrije, Češke, Poljske, Slovačke, Mađarske, Nizozemske te Francuske.

Malo “suhe” matematike po županijama:

– Istra: broj dolazaka od milijun gostiju (plus 5,1%) te noćenja od 7 milijuna i 751 tisuća (porast od 3,4%).
– Splitsko-dalmatinska županija: 768 tisuća turista (porast od 6,8%), 5 milijuna i 25 tisuća noćenja (porast od 7,6%).
– Kvarner: 713 tisuća gostiju (porast od 6,2%), 4 milijuna i 535 tisuća noćenja (porast od 5,3%).
– Zadarska županija: 491 tisuća gostiju (porast od 3,8%) te 3 milijuna 872 tisuće noćenja (porast od 5%).
– Dubrovačko – neretvanska županija: 354 tisuća dolazaka (porast od 5%), milijun i 906 tisuće noćenja (porast od 3%).
– Šibensko-kninska županija: 273 tisuće dolazaka (porast od 0,5 posto), milijun i 949 tisuće noćenja (porast od 1 posto).
– Ličko-senjska županija: 174 tisuća dolazaka (porast od 8,5 posto) te 841 tisuća noćenja (porast od 5,4 posto).
– Grad Zagreb: 127 tisuća dolazaka (porast 14,5%) i 213 tisuća noćenja (porast 17,3%).

Da će brojke biti ovako dobre, dalo se naslutiti već kada je MUP objavio brojke ulazaka u zemlju, a da će se trend nastaviti i u rujnu, koji će također imati bolje rezultate nego lani, također je već sada jasno. To nam pokazuje i kako upravo rujan sve više ulazi u glavni dio sezone, dok srpanj iz te špice polako izlazi, što onda iziskuje i prilagodbu turističke ponude u nadolazećim sezonama. Naravno, onome tko to nije jasno, pričat će o famoznoj srpanjoj rupi.

Sezona u kumulativu nikad uspješnija

Od siječnja do kolovozu u Hrvatskoj je na Jadranu i u Gradu Zagrebu boravilo ukupno 11 milijuna i 518 tisuća gostiju, koji su ostvarili 66 milijuna noćenja, što su porasti od 8 posto u dolascima i 6,5 posto u ostvarenim noćenjima u odnosu na isto razdoblje 2014. godine. Pet najjačih tržišta u razdoblju od siječnja do kolovoza po udjelu u noćenjima su: Njemačka, Slovenija, Austrija, Italija, Češka, Poljska, Slovačka, Nizozemska, Mađarska te Ujedinjeno Kraljevstvo.

Razlozi ovako dobrih rezultata

Dobre rezultate, osim Hrvatske, bilježi niz drugih mediteranskih zemalja. Osim što se radi o turistički i inače vrlo atraktivnoj regiji, rezultate možemo pripisati nešto višim ovoljetnim temperaturama (najavili smo ih), kao i sigurnosnim i političkim situacijama u zemljama poput Turske Tunisa, Grčke i Egipta.

Jednostavno, sigurnost ljudi postaje itekako bitan element potražnje, čak bitniji od cijene.

Upravo zato su dio turističkog kolača Tunisa i Egipta preuzele druge zemlje, posebno Španjolska, Portugal, pa i Francuska i Italija. Turska i Grčka imale su solidnu sezonu, iako su i same prošle određene poremećaje potražnje, Grčka i brojna otkazivanja i probleme, zadnje vrijeme veliki priljev imigranata, kolika će biti odstupanja od lani i hoće li sadašnja situacija utjecati na booking iduće godine tek će se vidjeti.

Pitanje je samo, koliko je Hrvatska profitirala od svega i hoće li profitirati ubuduće. Uostalom, ne bi li nam bilo pametnije poraditi na svojoj ponudi, nego se nadati da drugome smrkne kako bi mi rasli? A da bi rasli, neizostavan je treći razlog ovih dobrih rezultata – investicije. Njih je bilo dosta u proteklom razdoblju, postoje brojne najave novih i to je odlično. Nužno su nam potrebne i bilo bi dobro olakšati sve administrativne prepreke na putu njihovog ostvarivanja. No, to je sad već druga tema…

B.Ž.

Komentari