Nebojša Zelič kandidat je za gradonačelnika Rijeke ispred Možemo! Rijeka

40
Foto: Karlo Čargonja

Lokalna grupa političke platforme Možemo!, Možemo! Rijeka, kao kandidata za gradonačelnika Grada Rijeke istaknula je dosadašnjeg koordinatora lokalne grupe i člana Inicijativnog odbora političke stranke Možemo! Nebojšu Zeliča, objavljeno je na konferenciji za medije u petak.

Pojašnjavajući motivaciju za svoju kandidaturu, Zelič je kazao da je u politici rijetkost dobiti priliku stvarati nešto u što se istinski vjeruje, s ljudima kojima se vjeruje. “Dobio sam takvu priliku kada sam imao sreću biti uključen u stvaranje stranke Možemo! i nakon toga ponovno s ljudima koji su odlučili pokrenuti Možemo! u Rijeci. Takve prilike zahtijevaju i preuzimanje odgovornosti. U ovom slučaju, preuzimanje odgovornosti kandidature za riječkog gradonačelnika.

Smatram da je u hrvatskom političkom prostoru sazrelo vrijeme da se u politiku uključe i pojedinci i pojedinke koji su uvjereni da je moguće unaprijediti ili mijenjati politički sustav uvođenjem nove kulture političke komunikacije i novog načina političkog djelovanja temeljenog na aktivnom građanstvu i građanskoj participaciji. Ljudi koji su uvjereni da je moguće djelovati na postojeći politički okvir obilježen velikim nepovjerenjem zbog korupcije, klijentelizma, strančarenja. Kandidiram se ispred ljudi koji se protive i izgrađenom dojmu o nemogućnosti alternativnog političkog djelovanja i spremni su se angažirati oko potrebne promjene u sustavu javne vlasti.

Kandidiram se i zato što mi iz Možemo! Rijeka smatramo gradsku vlast iznimno važnom. Hrvatska je snažno centralizirana zemlja, ali to će se morati mijenjati. Moramo ići k tome da su gradovi sposobni  bolje upravljati lokalnim razvojem i pružati kvalitetne javne usluge na lokalnoj razini. Rijeka treba biti grad u kojem ključa individualna kreativnost i u kojem se učvršćuje osjećaj zajednice na temelju zajedničkog djelovanja u stvaranju i održavanju grada, mjesto gdje se ostvaruje građanstvo sa svim svojim značajkama – angažmanom, solidarnošću, tolerancijom i demokracijom. Ako je 20. stoljeće bilo stoljeće država, 21. stoljeće je stoljeće gradova. Šarenila gradova opiru se nacionalnoj jednobojnosti. Gradovi se umrežavaju lakše nego države, lakše preuzimaju inovacije koje vide u drugim gradovima i lakše uključuju građane u odlučivanje. Rijeka treba i može biti grad 21. stoljeća i može u tome predvoditi.

Mi u riječkom Možemo! gradonačelnika ne vidimo kao gazdu, šerifa ili one man show. Gradonačelnik po sadašnjim zakonima dobiva veliku moć, ali zato zauzvrat mora služiti građanima, odnosno djelovati u interesu građana.

Prioritetnim koracima nakon stupanja na gradonačelničku dužnost vidim razgovor sa svim pročelnicima gradskih odjela i rukovoditeljima gradskih tvrtki te pokretanje faktične a ne nominalne intersektorske suradnje gradskih odjela odnosno njihovog holističkog pristupa politikama. Bit će to i zahtjev prema svim odjelima da izrade višegodišnje akcijske planove rada koji će ostvariti ciljeve Plana razvoja Grada Rijeke 2021. – 2027. kako bi se transparentno mogla pratiti provedba ciljeva. Naravno, bit će potreban i dubinski uvid u gradske financije. Zatim slijedi određivanje prioriteta komunalne naravi te osnaživanje i pokretanje većih zahvata koji proizlaze iz programa i vrijednosti stranke Možemo.

To je sigurno pokretanje zelene tranzicije koja nužno uključuje adekvatno gospodarenje otpadom, ali obuhvaća i mnogo šire zahvate koji podrazumijevaju prelazak na zelenu energiju koja će građanima omogućiti dostupne i kvalitetne javne usluge. Za primjer, kroz pametne projekte koje ćemo aplicirati na fondove EU možemo postaviti solarne panele na zgrade u gradskom vlasništvu, sufinancirati fotonaponske sustave za zajednice suvlasnika i vlasnike obiteljskih kuća te početi raditi na projektu zamjene postojećeg sustava centralnog grijanja lokalnim podstanicama koje koriste dizalice topline.

Također, potrebno je odmah krenuti sa snažnijim uključivanjem mladih u proces rasprave pri donošenju odluka. Savjetodavni karakter postojećih modela stvara situacije u kojima saslušan glas mladih nužno ne podrazumijeva njegovo uvažavanje i provođenje. Možemo osnovati Vijeća mladih za sektore poput sporta, kulture i urbanizma, koja će sudjelovati u stvaranju politika gradskih odjela, te Odbor za mlade u kojem će mladi predlagati odluke i akte i sudjelovati u radu sjednica Gradskog vijeća. Možemo osnovati Kolegij mladih koji će gradonačelnika upućivati na potrebe mladih te ga savjetovati pri donošenju odluka. Možemo i sustavno poticati zapošljavanje ranjivih skupina mladih u društvenim poduzećima i zadrugama te ih osnaživati poticanjem cjeloživotnog obrazovanja i osposobljavanja radom u zajednici.

Želimo u donošenje odluka snažnije uključiti i građane, kroz reformu mjesne samouprave. Možemo ujednačiti razvoj grada u svim kvartovima reformom procedure određivanja stupnja razvoja mjesnih odbora te reformom ulaganja u sredstva poravnanja. Iskustvo manjka financijske i odlučivačke autonomije stišalo je i najaktivnije vijećnike mjesnih odbora, dok postojeći sustav izjednačavanja razvoja riječkih kvartova godinama ne pokazuje rezultate. Možemo mijenjati postojeći sustav loše komunikacije između aktivnih mjesnih odbora i gradske vlasti. Mi možemo osnažiti neke od mjesnih odbora njihovim spajanjem na osnovi realnih i aktualnih fluktuacija stanovništva te dijeljenih javnih prostora i problema. Možemo osnažiti utjecaj mjesnih odbora na gradski proračun zajedničkim definiranjem gradskih prioriteta i projekata te povećati autonomiju mjesnih odbora u određivanju i provedbi projekata na vlastitom području. Možemo reformirati sustav lokalnih izbora tako da se simultano glasa za županijsku, gradsku i mjesnu samoupravu.

Za sve ove konkretne stvari koje sam naveo nije potrebno veliko bogatstvo već snažna politička volja.

Izlaskom na izbore, pokažimo da svi mi možemo učiniti ovaj grad primjerom za čitavu zemlju i stvoriti grad individualne kreativnosti, zajednice, solidarnosti, građanskog angažmana i tolerancije”, kazao je Zelič.

Nebojsa Zelic
Foto: Karlo Čargonja

Nebojša Zelič rođen je 1980. godine. Predstojnik je Centra za studije mira i konflikata na riječkom sveučilištu, a kao docent na Filozofskom fakultetu u Rijeci predaje kolegije vezane uz etiku i filozofiju politike. U znanstvenom radu bavi se pitanjima političke legitimnosti i društvene nejednakosti. Bio je aktivan u nizu inicijativa i organizaciji javnih događaja za što je dobio i nagradu za popularizaciju znanosti. Dobitnik je nagrade za Knjigu godine “Krunoslav Sukić” za knjigu Vjera u dijalog: sekularno i religijsko u razgovoru 2018. godine. Član je koordinacije Možemo! od samoga početka stranke.

Komentari