Institut za javne financije analizirao je proračune svih lokalnih jedinica i zaključio kako su, nakon niza godina, napokon ostvarili suficite. Ipak, analiza otkriva i goleme razlike u financijskoj snazi, pri čemu obala i dalje značajno prednjači pred kontinentom.
Nakon niza godina u kojima su rashodi nadmašivali prihode, gradovi, općine i županije konačno su u plusu. Analiza proračuna svih jedinica lokalne samouprave, koju je proveo Institut za javne financije, pokazuje da su od 2022. do 2024. godine u cjelini ostvareni suficiti, no istovremeno su i dalje primjetne ogromne razlike među lokalnim jedinicama. Analiza je pokazala snažan rast ukupnih prihoda i rashoda, koji su se u razdoblju od pet godina gotovo udvostručili.
Ukupni prihodi svih lokalnih jedinica porasli su s 3,9 na 6,58 milijarda eura, dok su ukupni rashodi narasli s 4,02 na 6,37 milijarda eura. Posebno snažan rast zabilježen je 2023. godine, kada je iznosio oko 26 posto, dok se u 2024. godini usporava, iako su fiskalne aktivnosti i dalje znatno više nego prije pandemije.
Što je dovelo do rasta prihoda?
Analitičari Instituta ističu da je na ovakva kretanja utjecalo više faktora. Promjene u poreznom sustavu, rast plaća i zaposlenosti te visoka inflacija značajno su doprinijeli punjenju lokalnih blagajni. Dodatni poticaj dao je i snažan, premda vjerojatno vremenski ograničen, priljev novca iz fondova Europske unije, uključujući instrument NextGenerationEU. Primjerice, prihodi iz EU-a, ponajviše iz Fonda solidarnosti, u 2023. su u odnosu na 2022. godinu porasli za više od 250 posto.
Zahvaljujući tome, u 2023. i 2024. godini više nije bilo nijedne općine i grada s ukupnim prihodom po stanovniku manjim od 400 eura, a u većini su ti prihodi iznosili više od 800 eura. To predstavlja značajan strukturni pomak u fiskalnim kapacitetima lokalnih jedinica.
Goleme razlike između obale i kontinenta
Unatoč općem rastu, analiza upozorava na izrazite razlike u financijskom položaju lokalnih jedinica, koje su osobito povezane s njihovim geografskim položajem. Općine i gradovi na obali u prosjeku ostvaruju znatno više prihode po stanovniku od onih na kontinentu, što upućuje na snažan utjecaj turizma.
Tako su u 2024. godini čak 26 općina i gradova imali veće ukupne prihode po stanovniku od Grada Zagreba, a gotovo 80 posto njih smješteno je na obali. Jedini grad s ukupnim prihodima po stanovniku višim od 3000 eura je Novalja. Od devet općina koje su ostvarile prihod viši od 3000 eura po stanovniku, samo su dvije s kontinentalnog dijela Hrvatske: Bošnjaci i Majur. Među 18 gradova s prihodima višim od 2000 eura po stanovniku, samo su tri s kontinenta. Uz Zagreb, tu su još Petrinja i Glina, koje su se na tom mjestu našle zbog iznimno visokih iznosa pomoći za poslijepotresnu obnovu.
Tko su rekorderi, a tko na dnu?
Najviše ukupne prihode u 2023. godini imale su općine Brdovec i Medulin, a u 2024. Medulin i Viškovo. S druge strane, najniže ukupne prihode 2023. imale su općine Civljane, Zažablje i Kijevo, a 2024. Civljane, Zažablje i Ribnik.
Kad je riječ o prihodima po stanovniku, u 2023. godini na vrhu su bile općine Pokupsko i Lećevica, a 2024. Kolan i Karlobag. Na samom dnu ljestvice u 2023. bile su općine Vinica i Petrovsko, a godinu kasnije Proložac i Petrovsko. Ipak, pomak je vidljiv i na dnu ljestvice: dok su u 2023. čak 102 općine imale prihode niže od 700 eura po stanovniku, u 2024. godini takvih je bilo samo 17. Od gradova, u 2024. samo je Sinj imao prihod niži od 700 eura.
Polovica u plusu, a polovica u minusu
U 2024. godini, 53 posto lokalnih jedinica imalo je uravnotežen proračun ili je ostvarilo suficit. Najveće viškove ostvarili su Grad Zagreb (123,3 milijuna eura), Zagrebačka županija (16,1 milijun eura), Splitsko-dalmatinska županija (15,7 milijuna eura) i Grad Rijeka (14,7 milijuna eura).
S druge strane, deficit je zabilježilo 47 posto svih jedinica, a među njima su najveće minuse imali gradovi Split, Samobor, Zaprešić i Dugo Selo.
Analitičari Instituta za javne financije ipak upozoravaju da visoki suficiti ili deficiti ne moraju nužno značiti dobro ili loše upravljanje lokalnim financijama. Značajan dio sredstava može potjecati iz jednokratnih pomoći ili je vezan uz provedbu velikih kapitalnih projekata, poput gradnje škola, vrtića ili cesta. Za cjelovitu ocjenu financijskog stanja potrebno je stoga analizirati i strukturu prihoda i rashoda te uzeti u obzir i druge izvore podataka.
