Može li Rijeka postati održivi grad?

113

Prema definiciji SDG-a, održivi grad je onaj u kojem ima dovoljno mjesta za stanovanje, u kojem javnim prijevozom ili biciklom možete sigurno doći na posao, gdje postoje parkovi između zgrada i poslovnih prostora te grad u kojem svi građani imaju neometan pristup javnim ustanovama i prostorima gdje mogu konzumirati kulturne, društvene i druge usluge. Isto tako, održivi grad je prilagodljiv i otporan na klimatske promjene, a ljudi iz različitih sektora rade zajednički kako bi poboljšali funkcioniranje zajednice. Zato, kandidate za riječkog gradonačelnika/gradonačelnicu upitali smo može li Rijeka postati održivi grad i na koji način. U nastavku donosimo njihove odgovore:

Vedran Vivoda

“Tema održivih gradova puno je opširnija no što se to na prvi pogled čini. Većina ljudi uglavnom prvo pomisli na ekološke aspekte održivosti, odnosno na odgovorniji odnos prema okolini, što je naravno vrlo važno i dobrim dijelom održivost počiva upravo na tome, međutim puno je još područja koja treba pokriti kako bi se grad mogao smatrati održivim. U idealnim uvjetima to bi podrazumijevalo da ekologija, ekonomija, politika i kultura funkcioniraju u jednoj cjelini i međusobno se nadopunjuju s ciljem razvoja održive zajednice. Naravno kod postizanja takvih ciljeva potrebno je od nečega krenuti, a u slučaju održivih gradova za početak je dovoljno da grad bude sposoban “preživjeti” oslanjajući se na okolno ruralno područje, što u nas zahtijeva bolju suradnju Grada  i Županije. Jedan od takvih projekata je i Zeleno – plava tržnica na Brajdi ili projekt urbanog vrtlarenja. Također, ključnu ulogu igra i korištenje moderne tehnologije i IoT okruženja, te korištenje obnovljivih izvora energije kako bi utjecaj na okoliš, odnosno onečišćenje postali minimalni. Održivost grada nadopunjuju još postupci poput reciklaže, kompostiranja, pretvaranja otpada u gorivo i sl. Osim navedenog, pozornost treba obratiti i na samo uređenje grada i uvjete kakve ono pruža stanovnicima. Da bi grad postao održiv ujedno mora postati i pametan.

Grad da bi bio pametan mora imati sljedeće elemente:

  1. Pametna ekonomija

Grad treba imati visoku produktivnost temeljenu na korištenju i kombinaciji sredstava za proizvodnju koja koriste znanje, klimu inovacija i fleksibilno tržište rada. Ekonomiju treba karakterizirati iskorištavanje inovativnih rješenja i fleksibilna prilagodba promjenjivim okolnostima. U tom smislu termin se odnosi i na “pametne” Informacijsko komunikacijske tehnologije (eng. Information Communication Technology, ICT), kao i na poslovne i tehnološke zone (primjer – veća uloga RA Porin u kreiranju poslovne klime).

  1. Pametna mobilnost

Zahvaljujući ICT sektoru, grad postaje velika mreža veza između svih svojih resursa. I tradicionalna prometna i digitalna komunikacija trebale bi se temeljiti na naprednim tehnologijama potrebnim za racionalno korištenje postojeće infrastrukture (primjer – digitalno praćenje komunalne usluge  u realnom vremenu).

  1. Pametno okruženje

Pametan grad optimizira potrošnju energije korištenjem obnovljivih izvora energije i drugih sredstava (postavljanje solarnih panela na zgrade u vlasništvu Grada), nastoji minimizirati emisije otpada i temelji svoje politike gospodarenja otpadom na načelima održivog razvoja (primjer – uvođenje pametnog sustava gospodarenja otpadom). Aktivnosti na zaštiti okoliša također zahtijevaju visoku razinu edukacije o okolišu.

  1. Pametni ljudi

Društvo koje uči. Sve promjene u gradu trebaju inicirati stanovnici koji, uz odgovarajuću tehničku podršku, mogu spriječiti prekomjernu potrošnju energije i zagađenje, te pokušati poboljšati kvalitetu života (primjer – posvetiti više pažnje na edukaciju građana).

  1. Pametan život

Pogodan za život, osobito pružanjem širokog pristupa javnim uslugama, tehničkoj i društvenoj infrastrukturi, visokoj razini sigurnosti, ekspanzivnoj kulturnoj i zabavnoj ponudi te pravilnoj brizi za okoliš i zelenilo.

  1. Pametno upravljanje

Razvoj u tom smislu zahtijeva formiranje odgovarajućeg sustava upravljanja, razvoj procedura koje zahtijevaju suradnju lokalnih vlasti i drugih korisnika grada, te korištenje novih tehnologija u vođenju grada.

 

Bitno je spomenuti 5 koraka koje Rijeka mora poduzeti kako bi postala pametna:

 

  1. Optimizirati Intracity Connectivity

Svi gradovi, pa i Rijeka, koriste senzore, poput uličnih svjetiljki, nadzornih kamera, semafora, pa čak i detektora zagađenja, za prikupljanje informacija o tome što se događa u gradu. Pametni gradovi su oni koji koriste senzore povezane s Internetom stvari (IOT) za učinkovitije vođenje tih svakodnevnih aktivnosti, koristeći prikupljene podatke za donošenje odluka za optimizaciju načina života u gradu.

Čak i nešto tako svakodnevno kao što je ubrzavanje pronalaženja parkirnog mjesta može biti dojmljivo i lako ostvarivo korištenjem senzora koji otkrivaju dostupno parkiralište radi ažuriranja mobilne aplikacije grada ili povezanih prometnih znakova.

 

  1. Potaknuti razmjenu informacija

U današnjem digitalnom svijetu, pristup podacima je ključan; ali glavni izazov je izostavljanje informacija . Grad Rijeka treba usvojiti taktike za lokalnu razmjenu informacija.

 

  1. Omogućiti odgovor u stvarnom vremenu

Veći dio javne sigurnosti oslanja se na sposobnost reagiranja na događaje koji se odvijaju. Koristeći video senzore i analitiku video sadržaja, Grad i gradske službe mogu konfigurirati obavijesti kako bi upozorili građane ili na vrijeme izašle na teren. Od otkrivanja sumnjivih detalja, identificiranja potencijalnih problema i implementacije odgovora u stvarnom vremenu, sigurnosni timovi mogu spriječiti veće štete ili čak ljudske žrtve, ali također mogu pokrenuti pravovremenu hitnu intervenciju.

 

  1. 4. Pokrenuti inicijative za održivost

Velik fokus strategija pametnog grada je održivost. Podaci i povezanost mogu potaknuti poboljšanja životnog stila za okoliš, primjerice, otkrivanje i optimiziranje neučinkovitosti prometnih tokova pomoću pametnih, povezanih senzora. Podaci o videonadzoru Gradu Rijeci mogu donijeti inteligentne odluke:

  • Foot Traffic : Identificiranje frekvencija i koncentracija za planiranje pješačkih staza i semafora
  • Javni prijevoz : otkrivanje neučinkovitosti i formuliranje rasporeda autobusa ili vlaka na temelju potreba stanovnika
  • Biciklistički promet : Razumijevanje uzoraka za planiranje biciklističkih staza koje štite bicikliste i potiču to kao alternativu vožnji
  • Upravljanje prometom automobila : Optimiziranje semafora na temelju stvarnih podataka o učestalosti, lokacijama i vremenu stanovanja automobila. Na taj način optimizacija prometa na temelju podataka može pozitivno utjecati na okoliš i učinkovitost navigacije po gradu.

 

  1. Promicati sigurnost i gospodarski rast

Inicijative pametnog grada, nadam se uskoro i Rijeke,  djelotvorne su, osim poboljšanja svakodnevnog života stanovnika, i  da privuku nove stanovnike i posjetitelje. Imati reputaciju za sigurnost i učinkovitost ključno je za osnaživanje lokalne trgovine i poticanje rasta.

 

Kako bi postigli održivost, gradovi moraju implementirati pametna rješenja koja omogućuju pametne tehnologije. Osobine poput održivosti, kvalitete života i održivog razvoja karakteriziraju pametni grad te je to dovelo do koncepta “pametnih održivih gradova (SSC), koji naglašava održivost kao cilj koji se želi postići nakon ponavljanja napora održivog razvoja.

 

Pametni održivi grad se definira kao „inovativni grad koji koristi informacijske i komunikacijske tehnologije (ICT) i druga sredstva za poboljšanje kvalitete života, učinkovitosti rada i usluga u gradovima te konkurentnosti, osiguravajući pritom da zadovoljava potrebe sadašnjih i budućih generacija s poštovanje ekonomskih, socijalnih, ekoloških i kulturnih aspekata ”. Pametni održivi grad ima tri ključne značajke i to nam treba biti cilj u Rijeci:

 

  • Održivost (Upravljanje, zagađenje, klimatske promjene itd.),
  • Kvaliteta života(Financijsko i emocionalno blagostanje)
  • Inteligencija(Poboljšanje ekonomskih, socijalnih i ekoloških standarda)

 

Pojam održivog grada kao koncept označava odnos između ekonomskih, socijalnih i ekoloških aspekata održivosti. Grad Rijeka da bi dio pametan i održiv grad mora postići ciljeve  na prilagodljiv, pouzdan, stabilan, pristupačan i otporan način, a to su:

 

  • Poboljšati kvalitetu života svojih građana
  • Osigurati gospodarski rast uz bolje mogućnosti zapošljavanja
  • Poboljšati dobrobit svojih građana osiguravanjem pristupa socijalnim i društvenim uslugama
  • Uspostaviti ekološki odgovoran i održiv pristup razvoju
  • Osigurati učinkovitu uslugu pružanja osnovnih usluga i infrastrukture, kao što su javni prijevoz, vodoopskrba i odvodnja, telekomunikacijske i druge komunalne usluge
  • Sposobnost rješavanja klimatskih promjena i pitanja zaštite okoliša
  • Osigurati djelotvoran mehanizam regulatornog i lokalnog upravljanja koji osigurava pravedne politike

 

Za održivi grad potrebno je pratiti napredak u novim tehnologijama i znanjima, a zatim i implementirati tehnologiju za poboljšanje gradskih aplikacija i usluga. Postoje komunikacijske, analitičke i kontrolne tehnologije koje dopuštaju preoblikovanje načina rada, utječući na bolju politiku i urbano upravljanje.  Ona mijenja cijeli način rješavanja usluge, kombinirajući ICT s gradskom infrastrukturom i prebacujući rješenja gradskih sustava. Zahvaljujući tim tehnologijama, postoji mogućnost pružanja usluga putem digitalne komunikacije, npr. Interaktivnih usluga ili automatizacije rješenja usluga.

Pametne gradske usluge i aplikacije fokusirane su na to kako oblikovati buduće internetske usluge i aplikacije iz perspektive pametnog grada. Uvođenje, provedba i odobravanje inovativnih internetskih usluga i aplikacija mora biti napravljeno kako bi se omogućilo suočavanje s izazovima naprednih gradova. Ta promjena i perspektiva posebno uključuju ljude koji rade sa znanjem i informacijama. Općenito, pametni grad koristi razne senzore, pokretače i tehnologiju za povezivanje komponenti diljem grada te utječe na svaki sloj grada. Analizom podataka iz svih segmenata, izdvaja se šest ključnih tehnologija pametnog grada koji mislim uvesti u rad gradskih službi:

  1. Pametna energija
  2. Pametni prijevoz
  3. Pametni podaci
  4. Pametna infrastruktura
  5. Pametna mobilnost
  6. Smart IoT uređaji

 

Aplikacije pametnog grada mogu utjecati na različite dimenzije kvalitete života: sigurnost, vrijeme i praktičnost, zdravlje, kvalitetu okoliša, društvenu povezanost i građansko sudjelovanje, radna mjesta i troškove života.

 

Optimiziranjem postojeće infrastrukture, promicanjem povezanosti, razmjenom informacija i suradnjom kako bi se omogućio odgovor u realnom vremenu, održivost i mobilnost, Rijeka može  postati siguran i pametan grad što će potaknuti nastavak gospodarske i životne optimizacije. Rijeka napokon može postati grad 21. stoljeća.”

Josip Ostrogović

“Rijeka može i mora postati održivi grad u bliskoj budućnosti. Novo programsko razdoblje EU 2021. – 2027. donosi mnogo prilika za iskorištavanje sredstava koja će pomoći u izgradnji pametnije i održivije Rijeke. Pametni sustavi upravljanja prometom i parkiranjem u samom gradu, uvelike bi pridonijeli mobilnoj održivosti. Radnim danom u užem centru grada dnevno prođe i više od 10 tisuća vozila! Sve njih negdje treba smjestiti i usmjeriti, što se može primjenom pametnih rješenja. Izgradnjom novog autobusnog kolodvora primjerenog gradu poput Rijeke, omogućili bi dodatno rasterećenje prometa, a samim time i bolju kvalitetu zraka smanjenjem ispušnih plinova. Odvajanjem otpada i korištenjem pametnih spremnika, koji dojavljuju kada ih je potrebno isprazniti, smanjilo bi se i nepotrebno pražnjenje praznih ili polupraznih kontejnera, što bi također doprinijelo smanjenju prometnih gužvi i bespotrebnom trošenju resursa. Pametna javna rasvjeta također će omogućiti korištenje energije upravo onda kada je potrebno, bez njezinog nepotrebnog rasipanja. 2019. godine Gradsko vijeće donijelo je odluku kojom se obvezalo smanjiti emisije CO2 za najmanje 40% do 2030. godine. U odnosu na referentnu 2008. godinu u 2018. je u Rijeci ostvareno smanjenje emisije CO2 od 48 kt CO2, odnosno12,6%. Smatram da to treba i može bolje, što ćemo postići većom uporabom obnovljivih resursa. S obzirom na to da je zgradarstvo najveći faktor kada je u pitanju očuvanje energije, napravit ćemo analize o potrebi obnove fasada riječkih zgrada, kako bi se smanjili gubici. Korištenje alternativnih izvora energije, pristupačne cijene i dostupnost sigurnih i održivih energetskih usluga povećat će kvalitetu života svih stanovnika Rijeke.”

Nikola Ivaniš

“Pitanje što ste ga formulirali na ovakav način uistinu je preuopćeno i na njega je nemoguće odgovoriti u nekoliko rečenica. U kontekstu održivosti možemo govoriti o apsolutno svakoj djelatnosti i djelokrugu u nadležnosti Grada, od održivosti funkcioniranja javne uprave preko održivog gospodarstva do, primjerice, održivog gospodarenja otpadom.

S obzirom na to, mogu tek konstatirati da je Rijeka već danas u mnogim segmentima održiv grad, ali i Grad, što dokazuju mnogobrojni statistički podaci. Održiva je, recimo, po transparentnosti gradskog proračuna za što Grad Rijeka iz godine u godinu od nadležne institucije dobiva najvišu moguću ocjenu. No, to, dakako, ne znači da se ne može i ne mora bolje. Prvenstveno izravnim uključivanjem građana u kreiranje samoga proračuna i to tako da im se doslovno rezervira jedan njegov segment kojim bi građani “upravljali”, odnosno svojim idejama, prijedlozima i sugestijama odlučivali kako i gdje trošiti javni novac. Isto tako, građani svakako trebaju aktivnije participirati u donošenju odluka o strateškim projektima grada, ili putem konzultativnih referenduma ili reafirmiranjem institucije zbora građana ili na neki treći način.

Jasno, još je niz primjera i detalja što utječu na ukupnu sliku održivosti: visok standard komunalne infrastrukture koja prati razvojne ciljeve; ukupna kvaliteta gradskih zelenih površina i cjelokupnog okoliša koje utječe i na zdravlje građana, ali i na dojam grada kao mjesta za ugodan i uređen prostor za život; stvaranje prijateljskog i partnerskog odnosa prema inovativnim poduzetničkim idejama i, uopće, preduvjeta za gospodarski rast kao ključan faktor otvaranja novih radnih mjesta; rješavanje stambenog zbrinjavanja; stalna briga o zapošljavanju osoba s invaliditetom; dosezanje najviših standarda zdravstvene i socijalne skrbi; stvaranje uvjeta za bogat kulturni i sportski život; uključivanje najširih slojeva građana u osmišljavanje javnih sadržaja…”

Nebojša Zelič

“Cijela jedna glava našeg programa nosi upravo taj naslov, Održivi grad, što znači da nam je održivost izuzetno važna i da smo predvidjeli niz politika kojima ćemo grad učiniti održivijim – od energetske tranzicije i zelene industrijalizacije, preko poticanja kružne ekonomije, pametnog gospodarenja otpadom i održivog kretanja gradom do održive ishrane.

Prije svega, možemo provesti energetsku tranziciju jer znamo da Rijeka, uz pametne projekte i europske fondove, može smanjiti učinke klimatskih promjena a istovremeno, kvalitetnim i zelenim javnim uslugama, postati jeftinije mjesto za život. Do 2030. godine učinit ćemo pomak prema energetski održivoj Rijeci, prema solarnim panelima i energetskoj obnovi svih javnih zgrada, te sufinancirati fotonaponske sustave za višestambene zgrade i pojedinačne obiteljske kuće putem energetskih zadruga, kako bi građanke i građani mogli proizvoditi vlastitu energiju iz solarnih izvora. Planiramo energetski obnoviti objekte u gradskom vlasništvu poput kulturnih, sportskih i drugih javnih institucija. Nadalje, planiramo sustav centralnog grijanja u zgradama, temeljen na toplovodnom sustavu i centralnim toplanama, zamijeniti lokalnim podstanicama koje koriste ekološki i financijski održive dizalice topline. Poticat ćemo osnivanje javno-zadružnog projekta proizvodnje solarnih ćelija. U našem je cilju uspostaviti i suradnju sa znanstveno-istraživačkim, gospodarskim i civilnim akterima u razvoju istraživanja i inovacija za ekološki prihvatljiva rješenja u energetici, održivoj mobilnosti te drugim aspektima gradske zelene tranzicije. Tako ćemo poticati obrazovanje, istraživanje i investicije u sektorima izrade opreme za proizvodnju i pohranu električne energije, elektroenergetskih sustava i pametnih mreža, geotermalne energije te dizalica topline.

Potrebno je vidjeti koje potencijale Rijeka ima za zelenu reindustrijalizaciju i sustavno raditi na tome te u tom kontekstu poticati lokalnu proizvodnju zelenih tehnologija, koje su važne zbog dugoročne održivosti takve proizvodnje, ali i zbog otvaranja novih zelenih radnih mjesta.

Poticat ćemo i kružnu ekonomiju. Održivi razvoj i kružna ekonomija jedini su put u prosperitetniju, otporniju i sigurniju budućnost Rijeke, a temelje joj možemo stvoriti u suradnji sa znanstvenom zajednicom, gradskim, županijskim i državnim institucijama te civilnim i gospodarskim sektorom. Financijski ćemo poticati lokalna poduzeća koja se bave kružnom ekonomijom te zelenim ili pametnim tehnologijama, poput prerade i ponovne upotrebe otpada, razvoja zelenih tehnologija i biotehnologija te digitalnih rješenja za pametne gradove.

Možemo i pametno gospodariti otpadom. U tom ćemo smislu poduzeti sljedeće mjere: postojeće stanje Marišćine vratit ćemo na stabilnu razinu uvođenjem sortirnice ulaznog otpada, stalnim kontrolama kvalitete zraka i nastajućih tvari te sanacijom sadržaja fermentacijskih bazena. Pokrenut ćemo sustav primarne selekcije otpada sa spremnicima za odvajanje otpada pod ključem ispred vrata višestambenih zgrada, osobnim reciklažnim karticama, kao i spremnicima koji detektiraju vrstu otpada i popunjenost kapaciteta te dojavljuju stanje komunalnim službama. Poticat ćemo inovativno korištenje sekundarnih sirovina dodjelom prostora i potrebne infrastrukture na područjima Mihačeve drage i Marišćine. Predvidjet ćemo i prostor te infrastrukturu za veći broj reciklažnih dvorišta, odnosno specijaliziranih centara za prihvat određenog tipa otpada poput građevinskog otpada, bijele tehnike i sl.

Možemo se i održivo kretati Rijekom. Rijeka je grad neučinkovitog javnog prijevoza. Pametan zeleni plan mora uključiti i održive načine kretanja gradom. Kako bismo centar grada rasteretili od osobnih vozila te Riječankama i Riječanima pružili smislenu alternativu, založit ćemo se za modernizaciju autobusne flote električnim autobusima s praćenjem lokacije u realnom vremenu, za izgradnju garaža na područjima grada s nedostatkom parkirnih mjesta, za uređenje biciklističkih staza i za proširenje pješačke zone. Razvoj urbanog prometa projektom brze gradske željeznice osnažit ćemo urbanističkim planiranjem sigurnog, brzog i dostupnog kretanja gradom. Neke su od naših mjera po tom pitanju rasterećenje centra grada od osobnih vozila stvaranjem novih javnih garaža na Brajdici, Škurinjama, Sušaku i Potoku, uređenje biciklističkih staza od Pećina do Kantride ili razvoj pješačkih zona u širem centru grada.

U Možemo vjerujemo da je moguće i donirati hranu te zdravije jesti. Naime, u Hrvatskoj se godišnje baca 400.000 tona hrane. Velik postotak bacaju proizvođači hrane i trgovački lanci, ali i sama kućanstva. U predstojećem razdoblju osnovat će se Banke hrane diljem Hrvatske. Upravo gradovi imat će jednu od ključnih uloga u podršci civilnom sektoru da učinkovito distribuira hranu najpotrebitijima. S druge strane, potrebno je politički utjecati na pravedni i zdravi prehrambeni sustav koji je prihvatljiv za okoliš. Planiramo povećati kvalitetu prehrane u lokalnoj zajednici te poduprijeti djelovanje poljoprivrednika i ribara. Javni novac, posredstvom lokalnih i zelenih javnih nabava, može se vraćati u lokalnu zajednicu te postati motor razvoja obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava i zadruga. Po tom pitanju, možemo, u suradnji s civilnim sektorom, osigurati mrežu doniranja neprodane hrane socijalnim samoposlugama i javnim kuhinjama, ne bi li hrana došla do najpotrebitijih. Možemo vrednovati trgovce i proizvođače koji se ističu u doniranju hrane poticajima poput smanjenja komunalnih i drugih naknada. Možemo uspostaviti sustav zelene javne nabave hrane za škole i gradske ustanove od lokalnih poljoprivrednih gospodarstava i ribara. Možemo subvencionirati ekološki uzgojeno voće i povrće kako bi se sve građanke i građani mogli zdravo hraniti, neovisno o ekonomskim prilikama. I konačno, možemo poljoprivrednu proizvodnju promišljati u širim okvirima riječkog prstena te surađivati s okolnim jedinicama lokalne samouprave na uspostavi i koordinaciji održivog sustava nabave lokalno uzgojene hrane.”

Davor Štimac

“Dugoročna održivost Grada zasnovana je na demografskom rastu u kvantitativnom i kvalitativnom smislu. Osnovna komponenta demografskog rasta je financijska održivost koja proizlazi iz kvalitete upravljanja resursima prvenstveno ljudskim i prostornim. Pojednostavljeno to predstavlja aktivaciju ili unovčenje sve neaktivne imovine, pravilno biranje izvora financiranja, ulaganje u razvoj društvenog i realnog poduzetništva, transformacija uprave, gospodarstva i prostora u zelene i digitalne ekonomije uz ustroj održivog sustava socijalne pravednosti na rashodovnoj strani. Drugim riječima, s jedne strane drastično povećavanje izvora financiranja uključivanjem privatnog sektora i namjenskih fondova, a s druge uvođenje kriterije za prioritete ulaganja i rashode kao npr. koliko će ulaganje otvoriti trajnih radnih mjesta, koji je doprinos proračunu, koja je ostala društvena korist, efekt investicije na građane i nužnost ulaganja. Time ćemo usmjeriti sredstva tamo gdje je uistinu potrebno uz istovremenu garanciju rasta i razvoja, što nije samo održivo već i razvojno.”

Ana Blečić Jelenović

“Da bi grad bio održiv trebao bi ispuniti različite ekološke, društvene i ekonomske parametre. Evo što zastupamo Lista za Rijeku i ja.

Na primjer uvođenje edukacije u škole i informiranje svih slojeva građanstva promoviranjem politike „reduce, reuse, recycle – smanji potrošnju, ponovno koristi, recikliraj”. Najviše problema vezanih za društveno, ekološke i ekonomske odnose i stanja proizlaze iz činjenice da ljudi ne barataju s dovoljno informacija i svijesti pri donošenju odluka. Od pitanja zašto odvajati otpad do spoznaje što mikroplastika čini za okoliš. Nadalje, uvođenje pametnih kanti i organiziranog sustava prikupljanja otpada individualno od građana s ciljem smanjenja miješanog otpada, povećanjem reciklirajućih komponenti te konačno – pravednije individualizirane naplate po količini proizvedenog otpada po svakom kućanstvu posebno. Također, tu je i izgradnja sortirnice, reciklažnog pogona, potpuna rekonstrukcija i modernizacija ŽCGO Marišćine u skladu s najnovijim normama, ali i vizijama za desetljeća koja slijede, te izgradnja infrastrukture kao i ekoloških i IT centara, privlačenje investitora te aktivno povezivanje sa Sveučilištem iz sfere ekologije.

Da bi Grad bio održiv valja oformiti gradske vrtove kako bi građani mogli uzgajati svoje zdrave proizvode, a Rijeka bi organizirala festivale održivosti na kojima bi dalje promovirala ekološke politike i zdrav i održiv način života. Uz to poželjno je i stvaranje javno – privatnih partnerstva između grada Rijeke i okolnih jedinica lokalne samouprave s jedne strane i privatnih poduzetnika, obrtnika, opg-ovaca koji se žele baviti poljoprivredom s druge. Ideja je da se prazne poljoprivredne površine u okolici Rijeke krenu obrađivati kako bi ista hrana završila na stolu Riječana i građana iz županije. To slijedi EU politiku „nula kilometara“ koja se trudi smanjiti onečišćenje CO2 prilikom transporta hrane.

Predlažem i organizaciju gradskih buvljaka koja slijedi filozofiju ponovnog korištrenja. Cilj je da građani koji se rješavaju starih, a još iskoristivih stvari odnesu tu stvar na gradski buvljak, a ne u smeće te će ista poslužiti nekom drugom. Organizacija skloništa za životinje i programa udomljavanja te edukacije o istima također spadaju u mjere održivosti grada.

Jedna od ključnih stvari održivosti Rijeke je oslobođenje centra od automobila. Krajnje je vrijeme da se krenu ispunjavati prijedlozi GUP-a te da se zatvori centar za automobile koji će se preusmjeriti na tunele koji će ići ispod centra i na obilaznice oko centra. Paralelno s time je potrebna i organizacija perifernih parkirališta umjesto parkirališta u centru. Cilj je da građanin/ka autom dođe do perifernog parkirališta, sjedne u jedan od brojnih ekoloških shuttle buseva koji će ju/ga prevesti sigurno do posla i natrag. Na taj način pročišćavamo zrak u centru.

Posebno poglavlje je oplemenjivanje i stvaranje zelenih površina. Delta mora postati gradski park i mjesto druženja, kulture i rekreacije kao i ostale zelene površine koje su sada zapuštene i neugledne. To uključuje stvaranje zelenih žila kucavica – šetnica uz longitudu mora i Rječine, sadnja biljaka poglavito onih koje su najefikasnije u apsorpciji CO2. Imperativ je i zaustavljanje svih daljnjih devastacija na Rječini koja se događaju od izvora prema ušću  i komunikacija s okolnim jedinicama lokalne samouprave u svrhu zaštite Rječine koja je već sada u programu Natura 2000, ali neki to ignoriraju.

Naposljetku, moramo razmišljati o provođenju programa socijalne uključivosti – pružanje edukacija beskućnicima, organiziranje privremenih stambenih, društvenih i edukativnih prostora te provođenje politike zapošljavanja beskućnika u gradskim servisima.

Rijeka je živa i da bi bila zdrava, svi njeni organi moraju funkcionirati složno kao tijelo. Naši alati potiču upravo kružni ekonomski – ekološki – društveni način funkcioniranja gdje je naglasak na tome da ekologija i održivost ne moraju samo sisati novac već ga i stvarati – prihodima od prodaje lokalnih namirnica iz JPP-a, razmjene proizvoda iz buvljaka, vrtova te od ekoloških industrija, rente, prireza novih tvrtki itd, stvara se vrijednost koja se vraća u krug kroz subvencije, olakšice, partnerstva, edukaciju, zbrinjavanje itd. Da bi grad bio zelen i održiv, takva mu mora biti i politika. Jedan od naših ciljeva je da, slijedeći zelenu i održivu politiku, Rijeka u što skorije vrijeme osvoji titulu zelene prijestolnice Europe.”

Katarina Peović

“Klimatske promjene uzrokovane su kapitalističkim načinom proizvodnje koji nije usmjeren zadovoljavanju potreba već stvaranju profita. To je neracionalan način proizvodnje kojem je cilj proizvoditi što više, poticati što veću konzumaciju i trošak zagađenja okoliša prebacivati na društvo. Zato je kratkovidno, jalovo, pa i opasno zagovarati “zelenu transformaciju”, a ne biti spreman niti spomenuti kapitalizam, odnosno kapitalistički način proizvodnje i distribucije dobara. Ukratko, ukoliko želimo zelenu tranziciju onda trebamo težiti prevladavanju kapitalističkog načina proizvodnje.

Za zaustavljanje klimatskih promjena, danas je ključno zaustavljanje emisija stakleničkih plinova, a to prije svega znači napuštanje fosilnih goriva. Pri tome je potrebno raditi i na praćenju, a onda moguće i implementaciji nekih progresivnih tehnologija poput Climeworks. Pionirski švicarski projekt osmislio je tehnologiju koja trajno i sigurno uklanja CO2 iz zraka putem ogromnih kolektora.

Na lokalnoj razini zalagat ćemo se za prelazak na obnovljive izvore energije – decentralizirane solarne energije. U našem programu taj prelazak koristimo ne isključivo za nabavku strane tehnologije za tu tranziciju, već i uključivanje mogućnosti razvoja domaće proizvodnje tehnologije obnovljivih izvora energije, što je uz intervenciju države moguće uzeti i kao jedan od temelja privrednog razvoja.

Rijeka i njeno županijsko okruženje bogati su potencijalom sunčeve energije. Iskorištavanje te energije za pripremu tople vode i za proizvodnju električne energije je logična. Stoga zagovaramo postavljanje solara – na krovovima, parkinzima, skladištima.

Uz nešto pohrane energije u vodenim akumulacijama, stanovništvo Rijeke ima solidnu osnovu da svoje osnovne potrebe u električnoj energiji zadovolji iz vlastitih lokalnih, decentraliziranih izvora energije. Za potrebe grijanja treba uzeti u obzir i korištenje biomase (drveta), te toplinskih pumpi.

Neadekvatna izolacija zgrada jedan je od glavnih problema neracionalne potrošnje energije. Treba priznati da je Rijeka više od nekih drugih gradova, recimo Zagreba, napravila na energetskoj obnovi zgrada, odnosno fasada. To bi trebalo nastaviti i pojačati, te razvijati mogućnosti proizvodnje tih elementa, materijala i tehnologije izolacije u domaćoj privredi.

Pored neadekvatne izolacije, jedan od glavnih problema je sigurno promet, stoga ćemo se zalagati za elektrifikaciju gradskog javnog prijevoza. U svrhu smanjenja troškova energenata, održavanja vozila, te ekološke održivosti, za smanjenje emisije stakleničkih plinova elektrificirat ćemo gradski javni prijevoz. Danas Grad vodi politiku prelaska na stlačeni prirodni plin (SPP). Nabavkom novih autobusa koji su njime pogonjeni Grad je težio u budućnosti smanji emisije CO2. No plin nije rješenje, a cijena plina kao pogonskog goriva daleko je od povoljne. U Rijeci Autotrolej plin nabavlja preko posrednika – Energa koji plin prodaje 33% skuplje od plina koji recimo uzima zagrebački javni prijevoz ZET koji se opskrbljuje u vlastitoj punionici, što je značajno jeftinije. I iz toga aspekta, troška, smatramo da je elektrifikacija Autotroleja rješenje.

Također, zagovaramo povezivanje Rijeke s ostatkom PGŽ-a u promjeni odnosa prema proizvodnji hrane. Opskrba hranom se danas oslanja na velike trgovačke lance i dobavu hrane s velikih udaljenosti. Umjesto prepuštanja tržištu, dominacije velikih trgovačkih lanaca te uvoza (Hrvatska uvozi preko polovice potrebne hrane) potrebno je osigurati hranu s polja koja su relativno blizu – stoga su nužne politike unapređivanja prehrambene sigurnosti – poticanjem lokalne proizvodnje hrane, davanjem apsolutnog prioriteta potrošnji lokalno proizvedene hrane i to poticanjem lokalnih poljoprivrednih proizvođača i izgradnjom mreže kvartovskih dućana, poticanjem urbane poljoprivrede, izgradnjom urbanih vrtova, poticanjem zadrugarstva, suradnje među županijama.

U programu zastupamo osiguravanje što veće površine za urbane vrtove, vrtlarstvo kao laganu tjelesnu aktivnost na svježem zraku. Poticat ćemo da se u gradu, osobito na periferiji, uredi što više vrtnih parcela od desetak kvadratnih metara koje ljudi mogu unajmiti po simboličnoj cijeni i uzgajati bilje po svojim željama. Također zastupamo uređivanje poučne staza te botaničke zbirke na otvorenome.”

*članak se ažurira sukladno dolasku odgovora kandidata za riječkog gradonačelnika/gradonačelnicu

Komentari