Imunolog dr. Zlatko Trobonjača za Globus je kazao kako je u Hrvatskoj započeo četvrti pandemijski val generiran delta sojem.
„Nama brojke zaraženih rastu i možemo predvidjeti da ćemo imati jesen sličnu onoj lani. Ipak, četvrti val vjerojatno neće biti toga intenziteta kao što je bio drugi ili treći. Vjerujem da će brojke ipak biti manje, pritom mislim na brojke zaraženih, hospitaliziranih i umrlih s obzirom na to da nemamo dovoljno imunosti u populaciji da spriječimo nastanak četvrtog vala. No, ipak imamo imunosti da se spriječi ranija razina hospitalizacije i smrtnosti od covida. Kada govorim o imunosti, mislim na cijepljene i preboljele. Mi koji smo cijepljeni, cijepljeni smo unutar sedam mjeseci, a većina preboljelih bolest je preboljela unutar devet ili deset mjeseci pa je njihova količina antitijela dovoljna da spriječi teži oblik bolesti i smrt. Zbog izuzetne prenosivosti i imunoevazivnosti delta soja, odnosno njegove sposobnosti na izbjegne naš imunološki odgovor, i neki ljudi koji su stekli imunost će se inficirati. Ali pretpostavljam da će manji broj završiti u bolnici i manji broj umrijeti nego proljetos, pogotovo prošle jeseni i zime. No, sigurno ćemo imati porast hospitalizacija, već ih sad imamo.
Delta soj izuzetno je zarazan. Kod epidemijskih valova s izvornim te alfa ili britanskim sojem, moglo se dogoditi da se netko tko je bio kraće vrijeme izložen djelovanju virusa ne zarazi. Sada podaci pokazuju da se zaraze svi koji dođu u kontakt s delta sojem ako nemaju odgovarajuću imunost. Drugim riječima, tko nije cijepljen ili nije prebolio covid, u kontaktu s delta sojem će se inficirati. Šiljak delta soja ima jako veliki afinitet za receptor u našim stanicama, pa se puno brže replicira u zaraženoj osobi te postiže i do 1000 puta veće koncentracije u tijelu zaraženog nego originalni soj iz Wuhana. Zbog toga kapljice koje zaraženi raspršuje u okoliš nose puno više virusa pa se ljudi oko njega puno lakše zaraze. Iako su prve naznake govorile da delta soj uzrokuje blage simptome, s obzirom na tu veliku replikaciju u tijelu zaraženoga, vjerujem da će se pokazati da je opasniji u smislu težine bolesti i smrtnosti kod osoba koje nemaju imunost“, kazao je Trobonjača.
Naglasio je kako je zabrinut i zbog drugih sojeva: „Posebno me zabrinjava soj delta plus koji se pojavio i kod nas. To je delta soj s jednom dodatnom mutacijom, to je mutacija koju inače ima beta ili južnoafrički soj koji u daleko najsnažnijoj mjeri izbjegava imunost postignutu prebolijevanjem ili cijepljenjem. Postoji i kolumbijski soj koji je u jednom domu za starije u Belgiji usmrtio sedam ljudi koji su svi bili cijepljeni. Nadalje, Južnom Amerikom širi se lambda koji je nastao u Peruu. Detektiran je i u Europi. To su sojevi koji zabrinjavaju. Kad spomenete neki novi soj, ljudi kažu: ‘Pa, gdje ste sad još taj našli?!’ Ima stotine sojeva koronavirusa, koji stalno mutira.“
Osim novih sojeva, Trobonjaču brine i činjenica da je samo 50% ljudi u Hrvatskoj primilo prvu dozu cjepiva: „Kad gledate naše društvo, ono je sklono neznanstvenim ili poluznanstvenim teorijama. Svojevremeno je treća stranka po popularnosti u Hrvatskoj, Živi zid, propagirala razne neznanstvene teorije te imala antivakserski stav. Mi smo godinama stvarali dobru podlogu u društvu za to pa onda nije ni čudo da su se takve teorije lako mogle raširiti. Druga stvar su društvene mreže. One su donijele puno toga dobroga, i to je utjecalo na demokratizaciju društva. No, omogućile su i da se neintelektualne i neznanstvene teorije šire pa onda padnu na dobru podlogu, tako ljudi odbijaju cijepljenje. U principu, zatvorene i konzervativne sredine više odbijaju cijepljenje. Primjerice, u SAD-u južne države koje vode republikanci više odbijaju cijepljenje nego sjeverne koje vode demokrati. Slično je i kod nas kad gledate rasprostranjenost procijepljenosti.“
Ipak, kaže, nije zagovornik obaveznog cijepljenja: „Mislim da ne bi bilo pametno ljude tjerati da im se u tijelo injicira nešto što oni ne žele. Stalno govorim da iz ove pandemije moramo izaći ponosni i ne smijemo se ničega sramiti. I zbog toga mislim da ne treba ići na obavezno cijepljenje. S druge strane, govorimo o virusu za koji u laboratoriju treba primjenjivati biohazard level tri, a istodobno neki čovjek ide po ulici i raspršuje taj potencijalno ubojiti virus. Naravno da je veliki problem zaštite starijih ljudi u domovima i pacijenata u bolnicama ako su pored njih djelatnici koji nisu cijepljeni. A kako ih privoljeti da se cijepe? Jedino nam preostaje apelirati na savjest ljudi te inzistirati na razlikovanju cijepljenih i necijepljenih na osnovi covid-putovnica. Njih bi trebalo primjenjivati, to je jedan snažan državni mehanizam koji bi ljude potaknuo da se cijepe.“
Trobonjača je komentirao i izjavu epidemiologa Neila Fergusona s Imperial Collegea u Londonu koji je kazao kako se nada da će epidemija koronavirusa biti završena u listopadu. Kada bi ona mogla biti završena u Hrvatskoj? „Ne mislim da je to potpuno nerealno predviđanje. Prateći karakteristike širenja delta soja, mislio sam da će taj val biti intenzivan, što se zaista i dogodilo, te da će to biti kratkotrajan, odnosno da će biti nagli rast i nagli pad. Međutim, vidimo da epidemija stagnira, ne znam zašto i ne mogu to objasniti. Kad se delta soj počne širiti, on vrlo brzo pronađe osobe u populaciji koje nisu imune i zarazi ih. Zbog toga bi taj val trebao biti kratkotrajan, a temeljem takvih predviđanja je i Ferguson mislio da bi do listopada u Velikoj Britaniji epidemija mogla završiti. Što se tiče Hrvatske, mislim da bi, ako sve ostane na delta soju, epidemija kod nas mogla završiti do Nove godine. Delta soj će se sada brzo širiti u Hrvatskoj i temeljni je problem protoka vremena s kojim imunost u populaciji pada. Sve manje i manje su koncentracije protutijela pa će oni koji su preboljeli covid početkom jeseni prošle godine već krajem jeseni ove godine ponovno biti izloženi virusu. No, teško je vjerovati da ćemo ostati samo na delta soju jer vjerujem da će se pojaviti nekakav drugi soj koji će biti imunoevazivan pa bi se epidemija u nekoj mjeri mogla održavati dalje.
Dok god ne bude procijepljen cijeli svijet, postoji mogućnost stvaranja novih sojeva. Ako postoji mogućnost stvaranja novih sojeva, postoji i mogućnost epidemije. To jako dobro vidimo sad u zemljama koje su postigle visoku procijepljenost, ali epidemija nije prestala zbog širenja delta soja. Pandemija će se vjerojatno tijekom 2022. godine stišavati i u većini zemalja zapadnog svijeta gubiti društveni značaj u smislu da neće biti potrebe primjenjivati neke značajnije protuepidemijske mjere. Društvo će se moći vratiti svojim uobičajenim aktivnostima, onome što smo nazivali staro normalno. Vjerojatno ćemo imati izbijanja u pojedinim dijelovima zemlje nakon skupova kao što su svadbe, koje su jedan od najznačajnijih događaja za prijenos virusa jer se na njima glasno govori, smije i pjeva u zbijenim skupinama ljudi što pogoduje širenju virusa. Onda ćemo vjerojatno imati izbijanja žarišta gdje će onda lokalno biti potrebno primijeniti protuepidemijske mjere da se ograniči prijenos virusa. Naravno, sve to pod jednim uvjetom da se ne pojavi izrazito imunoevazivan soj. Ako se on pojavi, teško da ćemo se u zapadnom svijetu riješiti epidemije i 2022. godine. Na globalnom planu epidemija će vjerojatno trajati još nekoliko godina. Ne vjerujem da će se Afriku i veći dio Azije moći procijepiti u idućih godinu dana. Vjerojatno će u tim zemljama epidemija trajati još tri-četiri godine. Što se tiče docjepljivanja svake godine, to će ovisiti o trajanju imunosti. Ako imunost u smislu zaštite od infekcije bude trajala do godinu dana, a želite spriječiti epidemiju, onda će se morati procjepljivati stanovništvo svake godine. Drugo, pitanje je pojave novih sojeva. Ako takvi sojevi budu dolazili do nas, što je vjerojatno, onda ćemo morati razmišljati da se svake godine cijepimo protiv novog soja jer nas prethodno stečena imunost neće štititi u potpunosti od nove infekcije“, kazao je Trobonjača.
