I Hrvatska u jesenskom izbornom loncu

73

Kako stvari stoje, na nove ćemo parlamentarne izbore već u prvoj polovici studenog. Tako ćemo se i mi vremenski pridružiti nizu izbora u drugim europskim zemljama. Vladajući su procjenili kako je svakako bolje da idu s izborima ranije, dok se nižu neki pokazatelji gospodarskog oporavka, zbrajaju dojmovi turističke sezone i općenito raste uvjerenje kako, iako sporo, zemlja ide u dobrom smjeru.

Ktome svakako treba dodati najavu određenih zahvata u zakonodavstvo uoči izbora, kojima bi se pozitivno utjecalo na životni standard građana, od sređivanja situacije s kreditima u švicarskim francima do nekih poreznih rasterećenja.

Tako će ljudi vidjeti konačno konkretnije pomake, a za očekivati je i nešto više novaca u svojim novčanicima. To bi trebalo povećati produktivnost i potrošnju, a ta je psihološka komponenta možda i najbitnija za oporavak. Jednostavno, ljudi moraju osjetiti da stvari idu na bolje kako bi počeli trošiti i investirati. Ostaje tada pitanje povećanja efikasnosti i smanjivanja troškova javne uprave, te svega ostaloga što opterećuje poduzetnike, posebno one male i srednje poduzetnike, koji su svugdje u svijetu kičma gospodarstva.

To se naravno neće moći sve izvesti sada do izbora, ali izgleda da će se pokazati težnja kretanja u tom pravcu i računanje kako će to građani već sada honorirati. Saznat ćemo jako brzo hoće li to upaliti. Kampanje su neslužbeno ionako davno počele te nema smisla čekati početak iduće godine, kada će dobar dio građana biti tanjih lisnica nakon blagdana.

Sličan smo manevar tempiranja izbora najavili i u Grčkoj od strane sada već bivšeg premijera Tsiprasa, a što je zanimljivo, još su neke tamošnje situacije slične onima u Hrvatskoj. Prije svega se to odnosi na rasap na tzv. ljevici. Baš kao što kod nas postoje lijevi kritičari vladajuće koalicije, kao i stranke nastale izlaskom pojedinih ljudi iz nje, po sličnom se scenariju odvijaju previranja i prepucavanja dojučerašnjih partnera i kolega u Ateni, čak i puno intenzivnije. Kako prolaze dani, razlika u postocima između lijevih vladajućih i desne opozicije kreće se između 1% i 2%, a sve to u konačnici prijeti osvajanjem vlasti nekog od njih s tankom većinom, što onda sili na razne koalicije i formiranje slabog parlamenta. Loše za zemlju koja mora hitno rješavati gospodarske probleme. Da ne bude zabune, govorimo o Grčkoj, no može se primjeniti na bilo koju zemlju.

Ono što pak u Grčkoj vidimo, a kod nas (za sad) još uvijek ne, otvorene su kladionice s političkim strankama. U zemlji gdje se toliko ljudi kocka i kladi, a život toliko okreće oko politike, pravo je čudo kako nikome to nije palo na pamet ponuditi i ovdje…

Iako nemaju novaca, Grci u jednoj godini izlaze uskoro po drugi put na izbore, a odradili su i referendum. Netko će ovako i zaraditi.
Iako nemaju novaca, Grci u jednoj godini izlaze uskoro po drugi put na izbore, a odradili su i referendum. Netko će ovako i zaraditi.

B.Ž.

Komentari