Posljednjih dana police s krumpirima su prazne. Do kada će trajati nestašica krumpira, što ju je izazvalo i kakav je ovogodišnji urod za Poslovni.hr kazao je Damir Mesarić, proizvođač iz Belice u Međimurju.
“Uz već poznate probleme s većim cijenama repromaterijala suočeni smo i s manjkom proizvodnje, a i sve je manje proizvođača koji se uopće žele baviti uzgojem krumpira. Bolesti je sve više, tretiranja su sve jača, a s tim se problem suočava i cijela Europa. Mi smo godinama upozoravali na dampinške cijene i kako će to u konačnici i dovesti do sve manjeg broja proizvođača i eto sada se to i dogodilo”, kaže Mesarić.
Nestašica je uzrokovana, kaže, time što je lanjski urod zbog suše prepolovljen kod većine proizvođača.
“Urod je bio manji za 50-60 posto, barem kod nas u Međimurju i to zbog elementarnih nepogoda. Kroz cca 15 dana taj problem će biti riješen, kreće vađenje krumpira, i kod nas u Međimurju, a potom i u Istri tako da očekujemo normalizaciju tržišta ubrzo. Nema straha ni za potrošnju u turističkoj sezoni, sve će to biti sređeno”, najavio je Mesarić i kaže kako ovo malo krumpira što ima na policama nije uvezeno iz europskih zemalja, već vjerojatno iz Egipta ili Cipra.
Koliko će trenutno stanje, odnosno nestašica utjecati na formiranje cijene i hoćemo li skuplje plaćati krumpir ovisit će kaže Mesarić, isključivo o tržištu, kako tvrdi “ako bude potražnje, rast će mu i cijena”.
“Lijekovi za biljke su tri puta skuplji, a tu su i više cijene repromaterijala. Neki preparati koje morate koristiti su suludo skupi, a uz to morate voditi računa i o okolišu jer Europa to traži. Sve će to dovesti do dodatnog pada proizvodnje. Nekad je to bila jedna od osnovnih kultura kod nas, a danas je jedna od najskupljih poljoprivrednih proizvodnji. Mi smo naš smo krumpir najviše izvezli u Mađarsku, a i slovensko tržište dosta traži. Tako je to kad naši majstori uvoze, a nama domaćim proizvođačima spuštaju cijenu pa moraš tražiti drugo tržište i priliku. To se u Hrvatskoj dogodilo i sa svinjogojstvom. Iako se poljoprivredna proizvodnja kod nas potiče, tržište i trgovci ruše cijene i na kraju proizvođači ne mogu ni spojiti kraj s krajem. Najgore su ljetne vrućine za krumpir, to je kultura kojoj najviše smeta toplotni udar. Morate ga hladiti, zalijevati noću, pa onda na to dolaze i razne bolesti..sve to utječe na konačni urod”, zaključuje Mesarić za Poslovni.hr.
