U ponedjeljak 25. siječnja u 17 sati u Vijećnici Grada Rijeke, Oleg Mandić, posljednji dječak koji je živ napustio Auschwitz, svjedočit će o vlastitom iskustvu u sklopu javne tribine i sjećanja na žrtve Holokausta, a ususret 71. godišnjici oslobođenja najvećeg koncentracijskog logora nacističke Njemačke.
Rotary club Rijeka i Savez antifašističkih boraca i antifašista Primorsko-goranske županije u ponedjeljak 25. siječnja prigodno obilježavaju Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i sprečavanje zločina protiv čovječnosti. U Vijećnici Grada Rijeke tim će povodom biti prikazan film “Godine kobnog iskustva obitelji Mandić s nacizmom i fašizmom”. Film će prikazati Oleg Mandić i ujedno iznijeti svoja “Sjećanja na Auschwitz”, gdje će posjetitelji saznati zašto je upravo on – posljednji preživjeli dječak koji je živ izašao iz pakla Auschwitza.
Prije sedamdeset i jedne godine, 27. siječnja 1945, Auschwitz-Birkenau oslobodila je Crvena Armija, a tom događaju svjedočio je Opatijac Oleg Mandić, čovjek koji je kroz svoj život svjedočio o strahotama holokausta, zalažući se da se one više nikada ne ponove. Generalna skupština Ujedinjenih naroda 2005. godine donijela je rezoluciju o obilježavanju toga dana diljem svijeta. Od tada 27. siječanj je Međunarodni dan sjećanja na žrtve Holokausta i sprječavanje zločina protiv čovječnosti i dan kojim se želi podsjetiti na sve žrtve nacističkih režima tijekom Drugog svjetskog rata.
Članice Ujedinjenih naroda potiču razvoj obrazovnih programa o povijesti Holokausta kako bi se pomogne u sprečavanju čina mržnje i genocida u budućnosti. Tom je prilikom Generalni sekretar Ujedinjenih naroda Kofi Annan izrekao često citirane riječi: “Tragedija nastala kao posljedica Holokausta se ne može izbrisati. Mora biti zapamćena sa sramom i strahom dokle god ljudsko sjećanje bude postojalo. Samo ako se budemo sjećali moći ćemo odati prikladnu počast žrtvama. Milijuni nedužnih Židova i pripadnika drugih manjina ubijani su na nezamislivo barbarske načine. Nikada ne smijemo zaboraviti te muškarce, žene i djecu, niti njihovu agoniju”.
Od 1939. do 1945 godine otvoreno je stotine koncentracijskih logora od kojih njih sedam vernichtungslagera (logori za uništavanje). U njima je bilo zatočeno 7,5 milijuna osoba. Gotovo 6,7 milijuna ljudi izgubilo je živote u tim logorima. Veliki broj ubijen je u plinskim komorama, zatočenici su umirali od iscrpljenosti, gladi, bolesti, teškog rada i mučenja. Na samom početku Drugog svjetskog rata, nacisti su otvorili 27. svibnja 1940 koncentracijski logor u predgrađu Oswiecima na jugozapadu poljske države. Nijemci su taj poljski grad preimenovali u Auschwitz, a to je ime dobio i sam logor. Tijekom slijedećih nekoliko godina proširen je na tri glavna logora: Auschwitz I, Auschwitz II-Birkenau, Auschwitz III-Monowitz i više od 40 manjih logora.
