Nakon iznimno uspješne hrvatske praizvedbe krajem rujna u HNK u Šibeniku, opera “Okretaj zavrtnja” Benjamina Brittena nastala u koprodukciji riječkog HNK Ivana pl. Zajca i šibenskog HNK kao vrijedan prilog obilježavanju 100. obljetnice rođenja skladatelja Brittena, bit će premijerno izvedena u riječkom HNK Ivana pl. Zajca u utorak, 15. listopada 2013. u 19.30 sati.
Pod dirigentskim vodstvom maestra Aleksandra Kojića, gosta iz Novog Sada te u režiji Ozrena Prohić, uz orkestar Opere HNK Ivana pl. Zajca, na praizvedbi će nastupiti solisti: Sergej Kiselev kao Prolog, Marijana Prohaska u ulozi Guvernante, Sven Jagarinec, član Pjevačkog zbora Zagrebački dječaci u ulozi Milesa, Martina Klarić u ulozi Flore, Nera Gojanović Kljajić kao Gospođa Grose, Marko Fortunato u ulozi Petera Quinta te Vedrana Šimić / Anamarija Knegokao Gospođica Jessel.
Scenografiju u predstavi potpisuju Dalibor Laginja i Ozren Prohić, kostimogafiju Sara Lovrić Caparin, svjetlo Zoran Mihanović, a video projekcije Ivan Faktor. Asistentica redatelja zadužena i za scenski pokret je Snježana Abramović Milković.
Komorna opera nastala je prema libretu Myfanwy Piper i noveli Henryja Jamesa, a praizvedena je na Venecijanskome bijenalu 1954. pod dirigentskom palicom samog skladatelja. Priča uvlači u tajnovitosti zla i sjajno blansira između nevinosti i prokletstva, stvarnosti i mašte, nemira i spokoja između mladosti i zrelosti. Partitura, toliko osebujnog glazbenog izričaja, na neki začudan način objedinjuje elemente nesvjesnog i nadnaravnog. Upravo radi svega navedenog, djelo se smatra kontroverznim.
Kako je kazala riječka intendentica Nada Matošević Orešković, koja je dirigirala šibenskim izvedbama, riječ je o vrlo složenom i zahtjevnom djelu zbog čega se predstava vrlo studiozno pripremala duže od pola godine.
“Mnoge interpretacije ove opere imaju problem zbog toga što se više oslanjaju na teorije o Henryju Jamesu i njegovoj istoimenoj priči prema kojoj je napisan libreto, a manje na izučavanje Brittenove partiture. Međutim, mi pokušavamo, prije svega, iščitavati ono što je glazbeno rečeno, a ne da glazba bude tek alibi u pozadini. Naša scenska slika je povezana sa zvučnom na način da se te dvije slike međusobno otvaraju, a ne da se radi o ilustraciji priče”, naglasio je redatelj Ozren Prohić i dodao: “Kod Brittena su dramsko i glazbeno tkivo sjajno isprepleteni u jedinstvenu cjelinu, dramska mu je situacija vrlo precizno određena.”
On je, pomalo u skladu s modom svoga vremena, nastojao pojačati dramsko tkivo u operi i tada, prigodom praizvedbe 1954. konkurirati dramskom teatru, filmu i televiziji primjerice. Nije slučajno što ova opera ima čak tri televizijske verzije. Međutim, riječ je o djelu koje tek u sagledavanju cjelokupne strukture omogućuje interpretaciju.”
Članovi pjevačke solističke ekipe su naglasili da nakon sjajnog iskustva i uspjeha u Šibeniku, s nestrpljenjem očekuju i nastup pred riječkom publikom.
