HINA

594 vatrometa i 33 ozlijeđenih u godini dana: Prijatelji životinja traže oštro zakonsko ograničenje pirotehnike

3
Foto: Grad Rijeka

Nakon što je Vatrogasna zajednica Istarske županije privremeno obustavila dozvole za vatromete zbog opasnosti od požara, udruga Prijatelji životinja pojačala je svoj poziv za strogu zakonsku regulaciju na razini cijele države. Podaci o broju ozljeda i vatrometa su, kako tvrde, alarmantni.

Pozdrav odluci, ali potrebno je trajno rješenje

Udruga Prijatelji životinja pozdravila je odgovornu i nužnu odluku Vatrogasne zajednice Istarske županije da zbog velikih vrućina, suše i visoke opasnosti od požara do daljnjega obustavi izdavanje suglasnosti za održavanje vatrometa. Ipak, iz udruge ističu kako ovaj potez pokazuje da zaštita ljudi, životinja, imovine i prirode od posljedica pirotehnike ne bi smjela ovisiti samo o pojedinačnim odlukama lokalnih vatrogasnih zajednica, već je vrijeme da se propiše zakonom na razini cijele Hrvatske.

“Pozdravljamo odluku istarskih vatrogasaca, koji najbolje znaju koliko jedan neodgovoran postupak može biti dovoljan za katastrofalne posljedice. Smatramo da je potrebna zakonska izmjena koja će korištenje vatrometa i druge pirotehnike konkretno ograničiti na području cijele Hrvatske”, poručuju iz udruge, dodajući kako njihov zahtjev za strožu regulaciju podupire i Hrvatska vatrogasna zajednica.

Zabrinjavajuća statistika: Više od jednog vatrometa dnevno

Prema podatcima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2024. godine u Hrvatskoj su izvedena čak 594 javna vatrometa, što je u prosjeku više od jednog dnevno. Najviše ih je bilo tijekom ljetne turističke sezone, 117 u srpnju i 113 u kolovozu. Iz udruge Prijatelji životinja naglašavaju kako naziv “javni vatrometi” često stvara pogrešan dojam jer velik dio njih služi privatnim proslavama poput svadbi, turističkih događanja i dočeka gostiju. Zbog toga tijekom ljeta redovito primaju pritužbe stanovnika turističkih mjesta, gdje se vatrometi ponegdje održavaju gotovo svaki tjedan, uzrokujući uznemiravanje, strah kod životinja i onečišćenje okoliša.

Šokantan porast broja ozljeda

Osim buke i stresa za životinje, pirotehnika predstavlja i ozbiljnu prijetnju za ljudsku sigurnost. Blagdanska sezona 2024./2025. zabilježila je dramatičan porast ozljeda – ozlijeđene su 33 osobe, od kojih 13 teško. To je ogroman skok u odnosu na prethodnu godinu, kada su zabilježene tri teške ozljede. Liječnici neprestano upozoravaju da su pirotehnička sredstva u suštini eksplozivi koji mogu uzrokovati trajne posljedice, uključujući amputacije i teške opekline, a djeca su posebno ranjiva skupina.

Konkretni zahtjevi za izmjenu zakona

Unatoč tome što je u Hrvatskoj 2021. godine zabranjena prodaja i korištenje petardi i redenika iz kategorija F2 i F3, Prijatelji životinja smatraju da to nije dovoljno. Njihovi ključni zahtjevi uključuju potpunu zabranu bučne pirotehnike čija je snaga jednaka ili veća od već zabranjenih petardi. Uz to, predlažu da se zakonskim izmjenama broj vatrometa ograniči na najviše tri godišnje po lokalnoj zajednici. Također traže i zabranu prodaje pirotehnike u trgovinama mješovitom robom te ukidanje takozvanih dana pirotehnike, odnosno mogućnosti korištenja pirotehnike od 27. prosinca do 1. siječnja, zalažući se da se njezina upotreba ograniči na samo nekoliko sati u novogodišnjoj noći.

Što kažu distributeri i javnost?

S druge strane, distributeri pirotehnike tvrde da su postojeći zakoni u Hrvatskoj već među najstrožima u Europi te da legalni proizvodi prolaze rigorozne sigurnosne provjere. Smatraju da bi potpuna zabrana samo potaknula crno tržište, na kojem se prodaju neregulirani i znatno opasniji proizvodi. Ipak, čini se da javno mnijenje naginje strožim mjerama. Prema anketama, velika većina hrvatskih građana, čak do 83 posto, podržava zabranu bučne pirotehnike, a peticija koju je udruga pokrenula početkom 2025. prikupila je više od 10.000 potpisa u samo pet dana.

Hrvatska se tako nalazi na prekretnici u pokušaju da uravnoteži tradiciju slavlja sa zaštitom javnog zdravlja, sigurnosti i dobrobiti životinja. Mnoge europske zemlje, poput Njemačke, Nizozemske i Belgije, već su uvele znatno strože kontrole, pokazujući jasan trend prema tišim i sigurnijim proslavama. Ostaje vidjeti hoće li i Hrvatska slijediti taj put.