Na planinskim obroncima Tuhobića, na lokalitetu Satničko, stotine građana okupilo se kako bi obilježilo Dan antifašističke borbe. Uz partizanske pjesme i snažne poruke o nužnosti očuvanja istine, poslana je jasna poruka: društvo koje zaboravlja vlastitu povijest gubi kompas za budućnost.
Svečanost sjećanja u srcu prirode
U podnožju planine koja je nekoć služila kao utočište i baza partizanskom otporu, i ove je godine 22. lipnja održan tradicionalni komemorativni i prigodni program u organizaciji Udruge antifašističkih boraca i antifašista (UABA) grada Rijeke i Saveza antifašističkih boraca i antifašista (SABA) Primorsko-goranske županije. Događaj je započeo polaganjem vijenaca kod Spomenika oslobođenja na riječkoj Delti, nakon čega su se sudionici autobusima uputili prema Tuhobiću, mjestu dubokog povijesnog značaja.
Okupilo se nekoliko stotina građana, predstavnika antifašističkih udruga, lokalnih vlasti i poštovatelja antifašističke baštine. U ozračju koje je istovremeno bilo i svečano i neformalno, odana je počast svima koji su svoje živote položili u borbi protiv nacifašizma, okupatora i domaćih suradnika. Posebnu simboličku snagu ovogodišnjem okupljanju dalo je prisustvo Vittorija Matijašića, Stanka Polića i Branka Jadre, živućih svjedoka i sudionika Narodnooslobodilačke borbe, čija je prisutnost bila živi podsjetnik na težinu i važnost povijesnih događaja.
Poruke protiv zaborava i revizionizma
Središnji dio programa obilježili su govori koji su snažno odjeknuli među okupljenima, a zajednička nit svih obraćanja bila je važnost očuvanja kulture sjećanja i otpor sve glasnijim pokušajima povijesnog revizionizma. Vojko Obersnel, predsjednik riječke UABA-e, upozorio je na opasnost relativizacije antifašizma i njegovog doprinosa stvaranju temelja današnje Hrvatske, uključujući i njezine granice. “Antifašistički pokret nije bio samo vojna pobjeda, već i civilizacijski iskorak koji je našim krajevima donio slobodu”, naglasio je Obersnel.
Na njegov se govor nadovezao Kristian Čarapić, predsjednik županijskog SABA-e, pozivajući na jasno razlikovanje povijesnih činjenica od političkih interpretacija koje ih nastoje iskriviti. U ime Grada Rijeke, zamjenik gradonačelnice Aleksandar-Saša Milaković istaknuo je kako se ne smije stavljati znak jednakosti između antifašizma i komunizma, objasnivši da je antifašizam širi, demokratski pokret utemeljen na vrijednostima slobode i jednakosti.
Profesorica Renata Kolombo ponudila je perspektivu koja antifašizam smješta u sadašnjost. “Antifašizam se ne smije promatrati samo kao povijesna kategorija. To je trajna borba za slobodu, jednakost i socijalnu pravdu, borba koju vodimo i danas”, poručila je, naglašavajući važnost kritičkog promišljanja o društvu koje želimo graditi. I ostali govornici, poput zamjenika župana Roberta Matića i gradonačelnika Bakra Tomislava Klarića, istaknuli su kako su zajedništvo, ravnopravnost i međusobno poštovanje vrijednosti proizašle iz antifašističke borbe koje su jednako relevantne i danas, povezujući ih i s vrijednostima Domovinskog rata.
Tuhobić – simbol otpora
Kulturno-umjetnički program dodatno je obogatio svečanost. Zbor Praksa iz Pule i Ansambl Kalinka, koji djeluje pri Društvu ruskog govornog područja iz Međimurja, izveli su bezvremenske antifašističke, partizanske i revolucionarne pjesme. Zrakom su se pronijeli stihovi pjesama “Bella ciao”, “Po šumama i gorama” i “Katjuša”, pjevani na hrvatskom, talijanskom, ruskom i španjolskom jeziku, simbolizirajući internacionalni karakter borbe protiv fašizma.
Nakon službenog dijela programa, druženje je nastavljeno u opuštenijoj atmosferi, uz tradicionalnu maneštru. Podijeljeno je četiristo porcija, a zajednički obrok postao je simbol zajedništva i nastavka tradicije koja na Tuhobiću okuplja generacije, prenoseći poruku mira, slobode i nepokolebljivog otpora zaboravu.
