Hrvatska kulturna scena ostala je siromašnija za jedno od svojih najistaknutijih imena. U 76. godini života preminuo je književnik i gastronomski stručnjak Veljko Barbieri, autor koji je na jedinstven način spojio pero i kuhaču, Mediteran i povijest.
Odlaskom Veljka Barbierija hrvatska je kultura izgubila pripovjedača koji je u okusima i mirisima Mediterana pronalazio priče o carstvima, bitkama i ljudskim sudbinama. Nije bio samo pisac, već i esejist te nenadmašan poznavatelj gastronomije koji je dokazao da je hrana moćan medij za pripovijedanje o povijesti i identitetu, ostavivši iza sebe opus koji je trajno zadužio hrvatsku književnost.
Životni put ispunjen književnošću i domoljubljem
Životni put Veljka Barbierija (rođen 1950.) bio je jednako bogat kao i njegova proza. Intelektualne temelje stekao je u Zagrebu, gdje je završio Klasičnu gimnaziju te studij filozofije i španjolskog jezika. Od početka karijere pokazao je svestranost pišući romane, pripovijetke, eseje i drame. Početkom Domovinskog rata pridružio se Hrvatskoj vojsci, u čijem je profesionalnom sastavu ostao do umirovljenja 2001. godine, a za ratne zasluge odlikovan je najvišim državnim priznanjima. Bio je i dopredsjednik Društva hrvatskih književnika u dva mandata.
Kultni roman i brojna priznanja
Kruna Barbierijevog stvaralaštva je roman “Epitaf carskog gurmana”, djelo koje je spojem povijesti Rimskog Carstva i hedonizma postalo kulturni fenomen. Roman je preveden na brojne jezike, a izdanje od dvjesto tisuća primjeraka i danas je nenadmašen rekord i najnakladniji prozni naslov u povijesti hrvatske književnosti. Status majstora povijesno-gastronomske proze potvrdio je i djelima poput romana “Dioklecijan”, za koji je 2006. dobio Nagradu Matice hrvatske za najbolju knjigu godine.
Pionir gastronomske književnosti
Barbieri je začetnik žanra gastronomske književnosti u Hrvatskoj, uzdigavši kulinarstvo na razinu umjetnosti. Njegove kolumne rezultirale su bestseler serijom knjiga “Kuharski kanconijeri”, zbirkama priča i recepata koje su doživjele brojna izdanja. Međunarodno priznanje stekao je nominacijom za najbolju knjigu o hrani u Barceloni 2003. godine, a široj publici postao je poznat kao autor i voditelj iznimno popularnog TV serijala “Jelovnici izgubljenog vremena”, u kojem je oživljavao zaboravljena jela i njihove priče.
Povratak mediteranskim korijenima
Kroz cijeli opus ostao je duboko vezan za Mediteran, koji je bio neiscrpno vrelo njegove inspiracije. U rukopisu prožetom mirisima Dalmacije približio je mediteransku baštinu širokoj publici kao nitko prije. Ta ljubav prema zavičaju vidljiva je do samog kraja: prošle godine u rodnoj Makarskoj predstavio je svoj posljednji roman, “Denar sa Svetoga Petra”. Smjestivši radnju na makarski poluotok, Barbieri je simbolično zaokružio svoj životni i književni put povratkom ishodištu koje ga je oblikovalo.
Odlaskom Veljka Barbierija hrvatska je kultura izgubila jedinstven glas, pisca koji je znao da se povijest naroda može ispričati i kroz njegovu kuhinju. Ostavio je nasljeđe koje će generacijama služiti ne samo kao izvor znanja o književnosti i kulinarstvu, već i kao podsjetnik da se u najjednostavnijim životnim užicima kriju najdublje priče.
