Tijekom svečane proslave blagdana Gospe Trsatske, riječki nadbiskup Mate Uzinić uputio je znakovitu poruku navijačima HNK "Rijeka". Pozvao ih je na ljubav koja ne isključuje i ne traži mržnju, čestitavši im ujedno 39. rođendan.
U “Hrvatskom Nazaretu”, kako se od milja naziva trsatsko svetište Majke Božje, 10. svibnja svečano je proslavljen blagdan Gospe Trsatske, nebeske zaštitnice i čuvarice grada Rijeke. Svečano euharistijsko slavlje predvodio je riječki nadbiskup Mate Uzinić, a misu su pjevanjem uveličali združeni zborovi župe Sveta Mati Slobode iz Zagreba i trsatskog svetišta. Među brojnim vjernicima, u prvim su redovima bili i članovi navijačkog kluba HNK “Rijeka”, “Armade”, zajedno s predsjednikom uprave Damirom Miškovićem.
Nadbiskup se na samom početku propovijedi obratio upravo njima, čestitavši im 39. rođendan, ali i uputivši poruku koja nadilazi sportske okvire te zadire duboko u društvenu odgovornost i temeljne ljudske vrijednosti.
Poruka navijačima koja odjekuje
U dijelu propovijedi posvećenom navijačima, nadbiskup Uzinić je istaknuo ljepotu pripadnosti i ljubavi prema svome gradu i klubu, ali je i povukao jasnu granicu. “Lijepo je voljeti svoj grad Rijeku, zavičaj i klub, lijepo je pripadati zajedništvu, koje ima svoju pjesmu, svoju plavu i bijelu boju, uspomene i vjernost. No, ljubav prema svojima nikada ne traži mržnju prema drugima. Ona traži vjernost i u pobjedama i u porazima. Takav duh treba našem gradu”, poručio je nadbiskup.
Ove riječi imaju posebnu težinu u kontekstu hrvatske navijačke scene, koja je često opterećena rivalstvima koja prelaze u nasilje i govor mržnje. Nadbiskup Uzinić i ranije je bio poznat po svojim istupima u kojima poziva na toleranciju i dijalog te osuđuje svaki oblik isključivosti i nacionalizma. Njegov glas se ističe kao glas razuma i autentične vjere koja, kako često naglašava, mora uvijek biti za čovjeka, a nikada protiv njega. Ova poruka stoga nije samo prigodna čestitka, već nastavak njegova dosljednog zalaganja za izgradnju zdravijeg i tolerantnijeg društva.
Isusu je najvažnija ljubav
Središnja tema cijele propovijedi bila je ljubav, kao temeljna poruka Isusova poslanja. “Glagol ‘ljubiti’ ponavlja se više puta u evanđeljima; ovdje je u svakoj rečenici. Zašto je Isusu ljubav toliko važna? Zato što je ljubav ono što ga povezuje s Ocem. Ta ljubav je Duh Sveti i u temelju je njegovog poslanja. U temelju je i našeg kršćanskog života”, istaknuo je Uzinić.
Naglasio je kako živjeti tu ljubav znači uskladiti svoj život s Evanđeljem, što nije nimalo lako. Prepreke, kako je rekao, ne dolaze samo izvana, već i iznutra, iz samih nas. “Kada mrzimo, kada ne tražimo oprost ili ga ne dajemo i važnije nam je dokazati da smo u pravu, nego pomoći bratu i sestri da ponovno ustane. Kada društvene mreže ne koristimo za širenje istine, već za laž, uvrede, ponižavanje i širenje straha. Kad u Crkvi zahtijevamo pravdu, a zaboravljamo Božje milosrđe”, upozorio je nadbiskup, dotičući se suvremenih izazova s kojima se vjernici susreću.
Trsat kao komadić neba i sigurna luka
Podsjetivši na povijest svetišta, nadbiskup se osvrnuo na legendu o dolasku nazaretske kućice na trsatski brijeg 1291. godine. Taj događaj, kao i kasniji odlazak kućice u Loreto, ostavio je osjećaj siročadi. “Da se ne bi tako osjećali, papa Urban V. daruje svetištu ikonu Majke Božje. Tu ikonu i dalje častimo kao Majku Milosti. Zato ovdje na Trsatu posebno osjećamo to da nismo siročad”, rekao je Uzinić.
Marija je, prema njegovim riječima, ona koja nas trajno zagovara i čije se djelovanje može sažeti u jednu riječ – ljubav. “Brojne generacije prije nas su to iskusile, dolazeći sa svojim molitvama, ranama i nadama. I mi ovdje osjećamo da nismo siročad: imamo Majku.”
Na kraju misnog slavlja, pozdrave je uputio i gvardijan svetišta fra Dragan Grizelj. Izrazio je radost zbog velikog broja okupljenih vjernika, hodočasnika i navijača, poručivši kako je trsatsko svetište “komadić neba” gdje Marija svojom nježnošću brine za sve.
Proslava je završila svečanom procesijom u kojoj je čudotvorna slika Majke Božje Trsatske, uz pjesmu, vraćena u svetište, gdje su vjernici nastavili iskazivati svoje poštovanje tradicionalnim ophodom oko oltara.
