Klub gluhih olimpijaca Rijeka obilježava desetu godišnjicu postojanja snažnom porukom i inicijativom. Traže postavljanje spomen-ploče na Trgu riječkih olimpijaca kako bi se odalo priznanje generacijama sportaša čiji su uspjesi desetljećima ostali u sjeni.
“Živimo u tišini, ali želimo da nas se čuje!” – snažna je to poruka koju su članovi Kluba gluhih olimpijaca Rijeka odaslali povodom desete obljetnice svoga postojanja. Ova važna godišnjica nije proslavljena samo prisjećanjem na prošlost, već i pokretanjem važne inicijative koja bi trebala ispraviti desetljeća nepravde. Predstavili su, naime, prijedlog da se na Trgu riječkih olimpijaca, uz bok čujućim olimpijcima i paraolimpijcima, postavi ploča s imenima gluhih sportskih velikana koji su zadužili Rijeku. Na taj bi se način konačno odalo priznanje sportašima čiji su izvanredni rezultati na Olimpijskim igrama gluhih, poznatim i kao Deflimpijske igre, te drugim velikim natjecanjima predugo ostali nepoznati široj javnosti.
Na predloženoj ploči našla bi se imena 24 gluha olimpijca neraskidivo vezana uz Rijeku, od kojih osam, nažalost, više nije među nama. U prostorijama Kluba već je predstavljena jedna takva ploča, a čast da je simbolično otkrije pripala je Ivici Stragi, peterostrukom olimpijcu i jednoj od živućih legendi čije je ime zlatnim slovima upisano u povijest hrvatskog sporta gluhih.
Priznanje za generacije u sjeni
Inicijativa Kluba nije samo borba za komad mramora, već borba za dostojanstvo i priznanje. Na Trgu riječkih olimpijaca ispred Centra Zamet od 2014. godine već postoji ploča s imenima osvajača olimpijskih i paraolimpijskih medalja. Ipak, imena gluhih heroja tamo nećete naći. Predstavnici Kluba podsjetili su da sport gluhih nije dio parasporta, kako se često pogrešno misli, već potpuno zasebna i ravnopravna kategorija sporta, uz sport osoba bez invaliditeta i parasport. Gluhi sportaši natječu se u vlastitom sustavu koji uključuje svjetska i europska prvenstva te Olimpijske igre gluhih, a nerijetko se uspješno natječu i u redovitim natjecanjima, rame uz rame s čujućim sportašima.
Susretu na kojem je predstavljen prijedlog, uz predsjednika Kluba Miroslava Botičana i riječke sportaše, prisustvovali su i predstavnici Grada Rijeke i Riječkog sportskog saveza, Maja Pudić i Toma Jelušić, iskazavši otvorenost za daljnje razgovore.
Rijeka kao nekadašnje središte sporta gluhih
Rijeka ima izuzetno dugu i bogatu povijest sporta gluhih, a nekada je bila jedno od najsnažnijih središta u regiji. U gradu je djelovalo više sportskih klubova gluhih, a mnogi su ponikli iz nekadašnjeg Sportskog društva gluhih Galeb. Kroz te su klubove stasale generacije sportaša koje su osvajale medalje na najvećim svjetskim pozornicama. Imena poput nogometne legende Damira Desnice, zatim Mirka Tomek-Hudeka, Franje Novosela, Jure Piljića, Ivice Strage, Adama Žunića, Branka Križića i Kostadina Korlata vezana su uz veliko nasljeđe riječkog i hrvatskog sporta gluhih. Njihove su priče ponajviše vezane uz nogomet i rukomet, sportove u kojima su riječki gluhi sportaši desetljećima dominirali i ostvarivali iznimne rezultate. Ova inicijativa za ploču riječkim gluhim olimpijcima želi osigurati da se njihova imena i uspjesi nikada ne zaborave.
Tradicija uspjeha nastavlja se i danas. Aktualnu generaciju predvode plivači poput Nikole Zdrilića, člana riječkog Plivačkog kluba Nevera, koji je na Deflimpijskim igrama u Tokiju 2025. osvojio čak tri brončane medalje. Tu je i Natali Žgomba, perspektivna plivačica pulske Arene i studentica u Rijeci. Ne smije se zaboraviti ni atletičarka Laura Štefanac, koja je na Igrama u Brazilu 2022. osvojila zlatnu medalju u bacanju koplja, postavivši pritom novi olimpijski rekord.
Budućnost ovisi o sustavnoj podršci
Iako se nasljeđe čuva, a novi uspjesi nižu, gluhi olimpijci upozoravaju na ozbiljne izazove za budućnost. Mladih sportaša oštećena sluha sve je manje, a djeca često nisu dovoljno uključena u sportske aktivnosti. Problem je i u tome što mnoga djeca danas pohađaju redovne škole, zbog čega nisu nužno povezana sa zajednicom gluhih i ne poznaju znakovni jezik. Upravo zato je, smatraju u Klubu, ključno razviti sustav koji će ih prepoznati i pružiti podršku njima, ali i njihovim roditeljima i trenerima.
Kao primjeri dobre prakse istaknuti su sportski kampovi, poput “Sportskog kampa jednakih prilika” koji se ove godine održava u Splitu, ali i model Zagrebačkog sportskog saveza gluhih čiji prevoditelji i treneri aktivno pomažu djeci da se lakše integriraju u redovne sportske klubove. Želja je da se takav oblik potpore, u suradnji s Gradom i sportskim savezima, razvije i u Rijeci. Inicijativa u Rijeci dio je i šireg trenda u Hrvatskoj, nakon što su u Splitu prošle godine na Zapadnoj obali postavljene brončane ploče s imenima splitskih osvajača medalja na Olimpijskim igrama gluhih.
Postavljanje spomen-ploče u Rijeci stoga bi bilo više od simbolične geste. Bio bi to podsjetnik na bogatu povijest, priznanje sadašnjim generacijama, ali i snažan poticaj da se sportu gluhih osigura budućnost kakvu zaslužuje. Predstavnici Grada i Riječkog sportskog saveza obećali su razmotriti konkretne korake, što budi nadu da će glasovi riječkih gluhih olimpijaca napokon biti uslišani.
