Tisuće hrvatskih građana ostale su u šoku nakon što su im stigli drastično uvećani računi za struju, a svima je zajednička jedna stvar - nedavna ugradnja pametnog brojila. Dok iz HEP-a tvrde da je riječ o kombinaciji preciznijeg očitanja i poskupljenja, potrošači sumnjaju da problem leži upravo u novoj tehnologiji.
Val nezadovoljstva preplavio je Hrvatsku. Od Splita i Sinja do Zagreba, građani se žale na drastično, ponekad i dvostruko veće račune za električnu energiju koji su im počeli stizati netom nakon što su im stari, analogni mjerni uređaji zamijenjeni novim, digitalnim brojilima. Problem je postao toliko raširen da je na njega u Saboru upozorila i zastupnica Marijana Puljak, ističući kako joj se javlja sve veći broj ogorčenih građana kojima je zajednički nazivnik upravo ugradnja brojila koja omogućuju daljinsko očitanje.
Dok se potrošači osjećaju prevareno i bespomoćno, Hrvatska elektroprivreda (HEP) nudi objašnjenja koja mnogima zvuče kao prebacivanje odgovornosti. Iz nacionalne energetske kompanije poručuju kako veći računi nisu nužno posljedica greške u novim uređajima, već kombinacija nekoliko čimbenika koji su se poklopili u isto vrijeme.
HEP-ov odgovor: Krivi ste vi, a ne naši uređaji
Iz HEP-a tvrde da je povećanje računa rezultat preciznijeg mjerenja, stvarnih navika potrošnje i vremenskih uvjeta. Prema njima, nova digitalna brojila sada bilježe stvarnu mjesečnu potrošnju, za razliku od starih akontacijskih obračuna koji su se temeljili na procjenama, što je često dovodilo do naknadnih korekcija.
Međutim, ključan razlog leži u jednom detalju Vladine uredbe koji je mnogima promaknuo. Naime, kućanstvima koja u šestomjesečnom razdoblju potroše više od 3.000 kWh, cijena električne energije automatski se uvećava za čak 35 posto. Moguće je, objašnjavaju iz HEP-a, da su stara brojila podcjenjivala potrošnju te da su građani tek s preciznim digitalnim mjerenjem prešli taj prag, a da toga nisu ni svjesni.
Iako priznaju da su nova brojila tehnički uređaji podložni kvarovima, statistika im ide u prilog. Na gotovo 1,3 milijuna ugrađenih naprednih brojila, udio onih neispravnih je zanemariv i iznosi svega 0,8 promila, što je, kako kažu, unutar uobičajenih tehničkih standarda.
Cijene su rasle i prije novih brojila
Dodatni uteg na računima predstavljaju i dva uzastopna poskupljenja. Prvo je, na temelju Uredbe Vlade, nastupilo u studenom 2025. godine, kada je poskupjela energija. Drugo je uslijedilo već u siječnju 2026., kada su na snagu stupile nove, veće tarifne stavke za korištenje mreže, takozvana mrežarina, koja je u prosjeku porasla za 13,5 posto. Kad se sve zbroji, ukupno povećanje računa za prosječno kućanstvo iznosi oko 12 posto u odnosu na razdoblje prije ovih promjena, i to bez prelaska spomenutog praga od 3.000 kWh.
U jeku energetske krize, Vlada je u ožujku donijela deseti paket mjera i zamrznula cijene struje i plina do 30. rujna 2026., no to je samo privremeno odgodilo udar koji će uslijediti.
Što ako sumnjate u ispravnost brojila? Vodič za borbu s administracijom
Ako smatrate da vaše brojilo neispravno bilježi potrošnju, postoji nekoliko koraka koje možete poduzeti. Prvi je provjera vlastitih instalacija. Isključite sve osigurače u kući ili stanu i provjerite vrti li se i dalje brojilo. Ako se potrošnja i dalje bilježi, moguće je da postoji kvar na instalaciji ili neko “skriveno” trošilo.
Ukoliko ste sigurni da je s vašim instalacijama sve u redu, sljedeći korak je podnošenje pisanog zahtjeva za provjeru ispravnosti brojila nadležnom distribucijskom području HEP ODS-a. Zahtjev možete predati osobno, poštom ili e-mailom, a HEP je dužan provjeru izvršiti u roku od osam dana.
Ključno je znati tko snosi trošak. Ako se utvrdi da je brojilo neispravno, cjelokupan trošak zamjene i provjere pada na teret HEP-a, koji je dužan napraviti i korekciju računa za prethodno razdoblje. No, ako se pokaže da je brojilo ispravno, trošak izlaska na teren, demontaže i provjere snosi korisnik. U slučaju da i dalje sumnjate u nalaz, posljednja instanca je Državni zavod za mjeriteljstvo, čije vještačenje također plaća podnositelj zahtjeva ako se brojilo pokaže ispravnim.
Dok Vlada paketima mjera pokušava ublažiti energetsku krizu, građani se suočavaju s konkretnim problemima na terenu. Bitka s HEP-om za mnoge je tek počela, a zahtijeva strpljenje, upornost i detaljno praćenje vlastite potrošnje, jer u srazu s kompleksnim sustavom i birokracijom, potrošač je često najslabija karika.
