Primorsko-goranska županija otvorila je javno savjetovanje o pomicanju granice pomorskog dobra na Kantridi, što Grad Rijeka vidi kao ključan korak za gradnju novog stadiona. Istovremeno, građanske inicijative i struka traže zaštitu Kantride kao kulturnog dobra, strahujući od betonizacije i privatizacije jedinstvene obale.
Budućnost jednog od najprepoznatljivijih simbola Rijeke, stadiona Kantrida, našla se na prekretnici. Dok se u javnosti vode rasprave o velebnom projektu “Nova Kantrida” koji uključuje i gradnju tri kontroverzna nebodera, pokrenuta su dva paralelna postupka koja bi mogla trajno odrediti sudbinu tog jedinstvenog prostora smještenog između stijena i mora. S jedne strane, Grad Rijeka je zatražio, a Županija pokrenula proceduru izmjene granica pomorskog dobra. S druge, sve su glasniji zahtjevi da se Kantrida zaštiti kao kulturno dobro.
Javni uvid traje 30 dana
Primorsko-goranska županija je, na zahtjev Grada Rijeke, pokrenula javno savjetovanje o prijedlogu nove granice pomorskog dobra za područje Stadiona Kantrida. Građani i sva zainteresirana javnost imaju rok od 30 dana da dostave svoje pisane prijedloge i primjedbe na prijedlog koji bi, u suštini, pomaknuo granicu pomorskog dobra bliže moru.
Konkretno, cilj je da se pomoćno igralište i dio platoa oko njega izuzmu iz režima pomorskog dobra. Gradska uprava, na čelu s gradonačelnicom Ivom Rinčić i zamjenikom Aleksandrom-Sašom Milakovićem, javno je potvrdila da je ovo ključan administrativni korak kako bi se oslobodio prostor za buduću gradnju.
“Predložili smo pomicanje granica pomorskog dobra bliže moru kako bi prostor pomoćnog stadiona bio izmaknut iz pomorskog dobra jer to nema smisla, nije u funkciji pomorskog dobra. Ideja je da se taj prostor pretvori u prostor koji će biti u funkciji gradnje novog stadiona”, poručio je Milaković, naglasivši kako je ovo tek prvi korak u rješavanju pravnih prepreka.
Strah od nebodera i privatizacije
Iako gradska vlast tvrdi da se radi o tehničkom pitanju, ovaj je potez u dijelu javnosti izazvao veliku zabrinutost. Pomicanje granice izravno je povezano s projektom “Nova Kantrida”, vrijednim oko 100 milijuna eura, koji osim modernog stadiona predviđa i gradnju tri stambena nebodera, od kojih bi najviši imao čak 35 katova.
Upravo su ti neboderi bili razlog zašto je prije dvije godine više od tri tisuće Riječana potpisalo peticiju protiv projekta. Građani su izrazili bojazan od prometnog kolapsa, preopterećenja infrastrukture i, ponajviše, od promjene vizure grada i potencijalnog ograničavanja pristupa obali. Investitori su, s druge strane, poručili kako je projekt financijski održiv jedino uz gradnju stambenih kapaciteta.
Pravni stručnjaci upozoravaju da pomorsko dobro po zakonu predstavlja opće dobro na kojem se ne može steći pravo vlasništva. Njegovim izuzimanjem iz tog režima, nekretnina gubi taj status i može se upisati kao vlasništvo Republike Hrvatske, što otvara vrata daljnjim transakcijama. Upravo taj scenarij budi strah da bi dio obale, koji je sada dostupan svima, mogao završiti u privatnim rukama.
Razvoj ili zaštita baštine?
Dok traje postupak izmjene granica, paralelno se odvija i druga priča. Građanska inicijativa Kantrida, Društvo arhitekata Rijeka i Udruga Urbani separe predali su Konzervatorskom odjelu zahtjev za stručnom valorizacijom stadiona i njegove okolice.
Oni tvrde da Kantrida nije samo sportski objekt, već prostor iznimne povijesne, arhitektonske i krajobrazne vrijednosti. Jedinstvena lokacija u nekadašnjem kamenolomu i snažna uloga u kolektivnoj memoriji grada, tvrde, argumenti su za upis u Registar kulturnih dobara. Cilj inicijative nije zaustaviti razvoj, već osigurati da se on odvija u skladu s vrijednostima prostora.
Tako se na Kantridi danas ne sudaraju samo dvije procedure, nego i dvije potpuno različite vizije budućnosti. Jedna razvoj vidi kroz velike investicije i izmjene koje bi trebale donijeti financijsku korist, dok druga inzistira na očuvanju identiteta i javnog interesa. Ishod ove bitke pokazat će ne samo kako će izgledati budući stadion, već i kakav odnos Rijeka želi imati prema vlastitoj obali i nasljeđu.
