Najnovija anketa portala MojPosao pokazuje gotovo jednoglasan stav hrvatskih radnika – čak 87 posto njih želi da se mogućnost rada na daljinu, barem dva dana tjedno, zakonski regulira. Dok poslodavci pozivaju na oprez, čini se da je fleksibilnost postala ključni zahtjev modernog tržišta rada.
Tradicionalni radni model od devet do pet, koji je desetljećima bio temelj poslovnog svijeta, u Hrvatskoj doživljava tektonske promjene. Pandemija je ubrzala procese koji su tinjali godinama, a rad od kuće iz nužde je prerastao u trajni zahtjev velikog dijela radne snage. Fleksibilnost više nije samo “lijepi bonus” ili povlastica koju poslodavci nude kako bi privukli najbolje talente, već se pretvorila u očekivani standard. Potvrđuje to i najnovije istraživanje koje je proveo portal MojPosao (Alma Career Croatia), a čiji su rezultati poslali jasnu poruku Vladi i poslodavcima.
Na uzorku od petsto ispitanika, nevjerojatnih 87 posto smatra da bi rad na daljinu trebao postati zakonsko pravo, a ne stvar dobre volje poslodavca. Njihov je zahtjev vrlo konkretan: država bi trebala propisati obvezu omogućavanja rada izvan ureda barem dva dana u tjednu, naravno, u svim zanimanjima gdje je to tehnički i organizacijski izvedivo. Ovaj gotovo plebiscitarni rezultat pokazuje duboku promjenu u percepciji rada, gdje se autonomija i ravnoteža između privatnog i poslovnog života stavljaju na prvo mjesto.
Ured nije jamstvo produktivnosti
Glavni argument koji radnici ističu jest da fizička prisutnost u uredu nije nužno povezana s većom učinkovitošću. Mnogi, dapače, tvrde kako su znatno produktivniji u miru vlastitog doma, bez prekidanja, buke i stresa koji često prate rad u otvorenim uredskim prostorima. Uz bolju koncentraciju, tu su i konkretne uštede, kako za radnike, tako i za poslodavce. Zaposlenici štede vrijeme i novac koji bi inače potrošili na svakodnevno putovanje, dok tvrtke mogu ostvariti značajne uštede na troškovima najma uredskog prostora, opreme i režija.
Ova promjena paradigme nije novost. Podaci iz 2025. godine pokazali su da je oko 23 posto zaposlenih u Hrvatskoj već redovito radilo na daljinu, dok je istraživanje u suradnji s udrugom CESI otkrilo da čak 66 posto muškaraca i 60 posto žena već koristi neki oblik fleksibilnog rada, bilo da je riječ o kliznom radnom vremenu ili povremenom radu od kuće. Sadašnji zahtjevi stoga predstavljaju samo formalizaciju prakse koja je već postala svakodnevica za mnoge.
A što s onima koji ne mogu raditi od kuće?
Svjesni da mnoga zanimanja, poput onih u proizvodnji, zdravstvu, trgovini ili ugostiteljstvu, ne dopuštaju rad na daljinu, sudionici ankete ponudili su i alternativno rješenje. Kao kompenzaciju za radnike koji svoj posao moraju obavljati na fizičkoj lokaciji, dio ispitanika predlaže uvođenje četverodnevnog radnog tjedna. Time bi se, smatraju, postigla pravednija raspodjela beneficija novih modela rada i spriječilo stvaranje jaza između “uredskih” i “terenskih” radnika, osiguravajući da svi osjete poboljšanje kvalitete radnih uvjeta.
Poslodavci i skeptici: Zakon nije rješenje
Iako je podrška zakonskoj regulaciji ogromna, mišljenja ipak nisu u potpunosti ujednačena. Svaka deseta anketirana osoba, odnosno njih 11 posto, podržava rad na daljinu, ali se protivi njegovom zakonskom nametanju. Prema njihovom stavu, takve odluke trebaju ostati u domeni internog
