Energetski prah koji se udiše kroz nos, proizvod riječke tvrtke, postao je novi trend među mladima u Hrvatskoj. Dok ga proizvođač promovira kao praktičnu i za želudac blažu alternativu energetskim pićima, stručnjaci i političari upozoravaju na opasnu normalizaciju konzumacije droga i regulatornu sivu zonu u kojoj se proizvod nalazi.
Novi proizvod pod nazivom Sniffit, koji korisnicima obećava trenutačni “boost” energije i budnosti, sve je popularniji među mladima, a njegova specifičnost leži u načinu konzumacije. Umjesto ispijanja, ovaj se energetski pripravak u obliku bijelog praha udiše kroz nos. Proizvođač, tvrtka Max Media iz Rijeke, reklamira ga kao “praktično rješenje za brzo podizanje energije”, no način primjene izazvao je brojne kontroverze i zabrinutost javnosti.
Bočica s deset doza prodaje se po cijeni od otprilike 16 eura, a jedna doza, prema riječima Marka Šepca iz tvrtke Max Media, sadrži oko 50 miligrama kofeina, što je manje od prosječne šalice kave. Sastav uključuje i taurin, vitamin B3, L-teanin te mentol. Unatoč naizgled bezazlenim sastojcima, način konzumacije koji podsjeća na uzimanje kokaina upalio je alarme diljem Europe.
Prodaja zabranjena mlađima od 18, no praksa pokazuje drugo
Iako energetska pića u Hrvatskoj nemaju dobno ograničenje za kupnju, proizvođač Sniffita samoinicijativno je zabranio prodaju osobama mlađim od 18 godina. Međutim, ta mjera u praksi ne sprječava maloljetnike da dođu do proizvoda. Viralna promocija na društvenim mrežama, posebice na TikToku i Instagramu, gdje se objavljuju videozapisi prolaznika koji isprobavaju prah, dovela je do golemog interesa upravo među tinejdžerima.
Da je potražnja velika, potvrđuju i trgovci. U pojedinim prodavaonicama proizvod se zbog sve većeg interesa maloljetnika drži zaključan kako bi se spriječio lak pristup. To, međutim, ne umanjuje činjenicu da je proizvod legalan i dostupan putem službene internetske stranice.
Institucije bez jasne nadležnosti
Dok se proizvod širi tržištem, nadležne institucije ostaju bez konkretnog odgovora na pitanje njegove sigurnosti. Proizvođač tvrdi kako ne postoje znanstveni dokazi o dugoročnim štetnim učincima, no neovisna stručna mišljenja u Hrvatskoj zasad izostaju. Upiti poslani Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo (HZJZ), Hrvatskom toksikološkom društvu i bolničkim odjelima toksikologije uglavnom su rezultirali prebacivanjem odgovornosti.
HZJZ je novinare uputio na HALMED, koji je ustvrdio da nije riječ o lijeku, dok je Ministarstvo zdravstva pojasnilo kako za ovu vrstu proizvoda ne postoje posebni propisi ni na nacionalnoj ni na europskoj razini. Stoga se na Sniffit primjenjuju opća pravila o sigurnosti proizvoda, a povlačenje s tržišta moguće je tek ako se putem europskog sustava brzog uzbunjivanja utvrdi ozbiljan rizik. Cijeli slučaj ostavlja dojam da se proizvod nalazi u svojevrsnoj sivoj zoni, što proizvođači vješto koriste.
Francuska ga je zabranila, Hrvatska još čeka
Da opasnost nije zanemariva, pokazuje primjer Francuske, koja je 2024. godine zabranila prodaju sličnog proizvoda pod nazivom Sniffy. Francuske vlasti procijenile su da, iako ne sadrži ilegalne supstance, udisanje bijelog praha kroz nos banalizira upotrebu droga i može potaknuti rizično ponašanje, osobito među mladima.
Na isti problem upozorava i zastupnica u Europskom parlamentu i liječnica Biljana Borzan. Ona smatra kako je riječ o proizvodu koji se namjerno predstavlja kao bezazleni lifestyle dodatak, dok istodobno načinom korištenja i vizualnim identitetom imitira konzumaciju narkotika.
“To nije slučajno, to je marketinška strategija koja normalizira rizična ponašanja, osobito među mladima. Poseban problem je što se radi o udisanju stimulativnih tvari kroz nos, što predstavlja potpuno drukčiji i potencijalno opasniji put unosa u organizam nego kod pića”, ističe Borzan, dodajući kako su djeca i mladi najranjivija skupina.
“Potrebna je privremena zabrana”
Prema njezinim riječima, Hrvatska bi trebala reagirati proaktivno, a ne čekati da se dogode ozbiljni zdravstveni incidenti. Smatra da treba razmotriti privremenu zabranu ili barem stroga ograničenja dok se ne dobije jasna stručna procjena sigurnosti od nacionalnih ili europskih agencija.
“Prvi korak su jasna javna upozorenja i stručna procjena. Drugi je hitno ograničavanje marketinga, osobito onog koji cilja mlade. Ako postoji i najmanja sumnja u sigurnost, mora uslijediti zabrana prodaje, barem dok se ne dokaže da proizvod ne predstavlja rizik”, zaključuje Borzan.
Sniffit i slični energetski praškovi predstavljaju novi izazov za zdravlje mladih i regulatorne institucije. Lako su dostupni, agresivno se promoviraju, a način konzumacije opasno banalizira rizična ponašanja. Dok proizvođači ističu legalnost, nedostatak dugoročnih istraživanja i jasan regulatorni okvir ostavljaju otvorenim pitanje tko će snositi odgovornost ako se pokaže da ovaj “brzi fiks” energije ostavlja trajne posljedice.
