Velika studija koja je trajala 37 godina otkrila je nešto o onima koji su skloni ostati dugo budni: ove noćne ptice imaju veću vjerojatnost da će umrijeti u mlađoj dobi, ali zbog uzroka povezanih s pušenjem i pićem, a ne zbog toga što kasno odlaze u krevet.
Za potrebe studije analizirani su podaci o 22.976 odraslih osoba, od kojih se 42,9 posto identificiralo kao “pomalo večernji tipovi” ili “večernji tipovi”. Tehnički, ovo je naš kronotip – naša sklonost da želimo spavati ili biti aktivni u određeno vrijeme.
Prethodne studije pokazale su da noćne ptice imaju veći rizik od smrtnosti i sklonost rizičnijem ponašanju. U ovoj studiji, čini se da veće šanse za raniju smrt nisu izravno uzrokovane kronotipom, već onim do čega on dovodi.
“Naša otkrića sugeriraju da postoji mali ili nikakav neovisni doprinos kronotipa smrtnosti”, kaže Christer Hublin, istraživač na Finskom institutu za zdravlje u svom radu.
Umjesto toga, “čini se da se povećani rizik od smrtnosti povezan s jasno ‘večernjom’ osobom uglavnom pripisuje većoj konzumaciji duhana i alkohola. To je u usporedbi s onima koji su jasno ‘jutarnje’ osobe.”
Nakon što su identificirali kronotipove za sudionike studije 1981. godine, istraživači su 2018. godine promatrali stope smrtnosti utvrđene kroz nacionalne registre. Čimbenici kao što su obrazovanje, BMI i navike spavanja prilagođeni su u analizi, kao i količina pušenja i alkohola za svakog pojedinca.
Do 2018. istraživači su otkrili da je 8728 sudionika umrlo. Šansa za smrt od bilo kojeg uzroka bila je 9 posto veća kod onih koji su se izjasnili kao definitivni večernji tipovi od onih koji su bili definitivni jutarnji tipovi.
Međutim, nepušači koji također nisu puno pili u ovoj skupini noćnih ptica nisu bili izloženi povećanom riziku od smrti iz bilo kojeg razloga. Tim je otkrio da su pušenje i pijenje (što dovodi do bolesti povezanih s alkoholom, kao i trovanja alkoholom) odgovorni za dodatne smrtne slučajeve.
Iako biti večernja osoba ne znači nužno loše navike spavanja, to dvoje često ide zajedno. Poremećen san može dovesti do niza psihičkih i fizičkih problema, a ranije je bio povezan i s ovisnostima – na primjer o nikotinu ili alkoholu.
“Postoji recipročan odnos između sustava nagrađivanja i cirkadijalnog sustava, a razina konzumiranja alkohola i supstanci korelira sa sklonošću da se ostane budno kasnije noću”, pišu istraživači u svom objavljenom radu.
Za razliku od ranije studije koja je potaknula ovu, tim nije pronašao nikakvo povećanje rizika od kardiovaskularne smrti. Postoje neke razlike u korištenom uzorku populacije – prethodno istraživanje uključivalo je odrasle osobe koje su općenito bile zdravije od prosječne populacije, dok je ovdje zdravlje skupine bilo više u skladu s općom populacijom.
Kao i uvijek, detaljnije studije koje uključuju više ljudi u više zemalja pomoći će da se dodatno rasvijetli ovaj odnos. Međutim, čini se da ne trebamo gledati samo na svoje navike spavanja, već i na neke od životnih izbora koji će se vjerojatnije dogoditi zbog tih navika spavanja.
“S obzirom na povezanost kronotipa s čimbenicima životnog stila za koje se zna da povećavaju rizik od preuranjenog morbiditeta i mortaliteta, neovisni doprinos kronotipa smrtnosti važan je kada se daju javnozdravstvene preporuke povezane sa spavanjem i kronotipom”, pišu istraživači.
Izvor: Science Alert
