Novi fakultativni predmet naziva „Škola i zajednica“ (ŠiZ), namijenjen je učenicima drugih i trećih razreda srednje škole, a diljem Hrvatske već se i provodi od školske godine 2022./2023. Riječ je o programu koji je izrađen u suradnji Sveučilišta u Rijeci, Instituta za društvena istraživanja u Zagrebu te Prve riječke hrvatske gimnazije.
U petak, 9. lipnja na riječkom Korzu rezultate istraživanja odabrane teme u sklopu ŠiZ-a, uz podjelu letaka i bedževa, građankama i građanima Rijeke prezentirali su učenici Prve riječke hrvatske gimnazije i Hotelijersko-turističke škole u Opatiji. U sklopu ovog predmeta učenici sami odabiru temu i problem kojim će se baviti u školskoj godini. Učenici Prve riječke hrvatske gimnazije odabrali su temu migranata u Rijeci, dok su učenici Hotelijersko-turističke škole u Opatiji odabrali problem mentalnog zdravlja i utjecaj društvenih mreža na mentalno zdravlje.
„U Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji ŠiZ je krenuo kao pilot-projekt. Ove je godine za ŠiZ vladao velik interes. Čak 25 učenika trećih općih razreda bilo je zainteresirano za ovaj predmet. Kurikulumom ŠIZ-a zamišljeno je da se nastava provodi kroz nekoliko faza. Prva faza zove se „Promisli“ gdje učenici biraju temu kojom će se baviti i problem koji je u zajednici aktualan. Upravo ova faza diferencira ŠiZ od svih ostalih predmeta. Dakle, učenik izabire sadržaj predmeta, dok je način rada zadan. Naši učenici tako su odabrali temu migranata u Rijeci jer je u rujnu, na početku školske godine, to bio aktualan problem u gradu. Potom slijedi faza istraživanja i razgovora s institucijama vlasti i civilnim sektorom. U završnom koraku učenici predstavljaju sve ono što su naučili te podižu svijest o ovom problemu“, opisala je Helena De Karina, nastavnica hrvatskog jezika i ŠiZ-a u Prvoj riječkoj hrvatskoj gimnaziji, dok su Romano, Lena, Anđelina i Mirna iznijeli zaključke do kojih su došli u sklopu rada na ovoj temi:
„Migracije su ozbiljan problem u cijelom svijetu, a ne samo u Rijeci. U razgovoru s građankama i građanima saznali smo da migranti ne ulaze u konflikte s ljudima te ne čine materijalnu štetu. Ipak, može doći do određenih problema zbog razlika u kulturi. Primjerice, smeće je jedan od tih problema. Migrantima je uobičajeno baciti smeće na pod, dok mi to smatramo nepristojnim. Naglasio bih i da medicinari nisu toliko educirani o zakonskim pitanjima, no ipak ih većina ne odbija pružati pomoć. Volonteri nemaju problema s migrantima, već tvrde da se dobro odnose prema njima. Ugostitelji i prodavači također govore da nisu imali problema te da ih migranti najčešće traže za besplatno punjenje mobitela, što im oni omoguće. U razgovoru s građankama i građanima Rijeke, zaključili smo da uglavnom smatraju da im se treba pružati humane uvjete u tranziciji kroz Rijeku. Mlađi su najspremniji pomoći migrantima, dok stariji imaju određene predrasude,“ ističu.
Iva Kranjčić, nastavnica informatike i ŠiZ-a u Hotelijersko-turističkoj školi u Opatiji opisala je na koji način se ŠiZ provodi u njihovoj školi:
„U školskoj godini 2022./23. ŠiZ provodimo tek prvu godinu, a imamo dvije grupe, odnosno ukupno 26 učenika. Danas na štandu učenici osvještavaju građanke i građane Rijeke o problemima s kojima su se bavili unutar ŠiZ-a. Prva faza je bila anketiranje ostalih učenika o temi društvenih mreža i utjecaju na mentalno zdravlje. Ispitivalo se smatraju li učenici da virtualni svijet djeluje dobro ili loše na mentalno zdravlje. Zanimljivo je što se među odgovorima o tome što najviše negativno utječe na mentalno zdravlje pojavila nestvarna slika svijeta i cyber bullying. Učenici su radili i intervju sa psihologinjama koje su istakle da današnje generacije češće imaju problema s anksioznošću, depresijom, samoozljeđivanja, panični napadaji u odnosu na prethodne generacije. Učenici su na temelju intervjua sa stručnjacima, ali i iz vlastitog iskustva zaključili da postoji nedostatak stručnog osoblja, ali i ukazali na važnost edukacije o mentalnom zdravlju.“
„Akcija ide super, podijelili smo puno bedževa i time ukazali na važnost razgovora o mentalnom zdravlju. Društvene mreže najviše utječu na mentalno zdravlje, a ljudi smatraju da je mentalno zdravlje tabu tema. Stoga, mi se danas nalazimo ovdje kako bi potaknuli da se više govori o mentalnom zdravlju“, kažu Ana i Antonio.
